Što bi bilo da je Charles Lindbergh, američki avijatičarski heroj i veliki zagovornik američke neutralnosti u Drugom svjetskom ratu, 1940. godine postao predsjednik Sjedinjenih Država? Pitanje na prvu djeluje totalno glupo jer nit je Franklin Delano Roosevelt, jedan od najpopularnijih američkih predsjednika svih vremena, ikako mogao izgubiti izbore, niti se Lindbergh uopće kandidirao za predsjednika, ali ipak - na toj pretpostavci počiva roman velikog američkog književnika Philipa Rotha po kojem je za HBO snimljena serija 'Zavjera protiv Amerike' i koja se od 17. ožujka prikazuje na tom kanalu i streaming platformi.

Rothova pretpostavka, međutim, nije uopće blesava jer atmosfera u Americi na početku Drugog svjetskog rata zapravo nije bila tako jedinstveno antifašistička i let's kill all the nazis kao što se to poslije prikazivalo. Osim što se raji generalno nije opet ratovalo i sve do Pearl Harboura čak ni obljubljeni Roosevelt ne bi uspio dobiti podršku da se upetlja u 'tamo neki' sukob koji bjesni po Europi, nego je još 1939. u Americi bilo dovoljno Hitlerovih simpatizera da se u poznatom newyorškom Madison Square Gardenu okupilo oko 20 tisuća ljudi na nacističkom skupu organizacije koja se nazivala American German Bund. Istina, još pet puta toliko osoba protestiralo je protiv te gadarije, ali skup se održao i bio je prepun nacističke ikonografije i koreografije.

Charles Lindbergh, naravno, nije sudjelovao u tom skupu, dapače, nitko mu nikada nije uspio dokazati da simpatizira tadašnju njemačku nacističku vladu, ali je u sjećanju mnogih Amerikanaca ostao kao antisemit i izrazit protivnik stupanja SAD-a u Drugi svjetski rat, i to s argumentima da 'to žele samo židovi i komunisti'. Philip Roth je zato upravo njega iskoristio za stvaranje fiktivne verzije lika koji postaje američki predsjednik, sprječava američki ulazak u Drugi svjetski rat, ali i uvodi zabrinjavajuće mjere za 'integriranje' američkih židova u 'pravo američko' društvo.

Priča serije 'Zavjera protiv Amerike' prati židovsku obitelj Levin iz Newarka u New Jerseyju i način na koji se njezini članovi nose s tim političkim i praktičnim promjenama, posebice s incijativama konzervativnog i kolaboracionističkog rabina Lionela Begelsdorfa (John Turturro), koji je u Lindberghovoj administraciji zadužen za 'integraciju' američkih židova. Otac obitelji, socijalistički orijentiran Hermann Levin (Morgan Spector) pritom je prikazan kao tipični građanski 'bukač' koji glasno izražava svoje stavove, sluša opozicijske radiostanice i svađa se s članovima obitelji koji s priklanjaju Begelsdorfu, ali zapravo ništa ne poduzima i ništa ne postiže. Glavna antagonistica u obitelji mu je šogorica Evelyn Finkel (Winona Ryder), koja je, zapravo više u očajničkoj potrazi za mužem, a manje iz uvjerenja, priklonila karizmatičnom rabinu te svojim djelovanjem izravno utječe na život obitelji Levin.

Priča Rothova romana sama je po sebi zanimljiva, a i u ekranizaciji, čiji su autori legendarni David Simon ('Žica', 'Treme', 'Pokaži mi junaka') i Ed Burnes ('Žica', 'Generacija ubojica') - radnja se razvija kroz dobro razrađene i prikazane likove koje glume izvrsni glumci, a atmosfera i paralelna povijest djeluju dovoljno uvjerljivo, pa čak i dovoljno podsjećaju na sadašnjost da bismo se mogli uživjeti.

No, kao i u mnogim Simonovim serijama - čak i na početku legendarne 'Žice' - radnja kašljuca, razvlači se i odvija se tempom i logikom romana umjesto TV serije. Rezultat je to da je serija kvalitetna i intelektualno zanimljiva, ali rijetko što u njoj gledatelja 'navlači' na daljnje gledanje, pa jedna ovako dobra priča sa sjajnim glumcima i režijom nekako ostaje u domeni 'gledat ću kad ne bude ničeg zanimljivijeg na repertoaru'. Čini se, naime, da bi sve bolje funkcioniralo da je roman ekraniziran kao film ili kao mini-serija od tri-četiri, a ne čak šest epizoda.