Uoči svjetske praizvedbe dramskog teksta Povijest pčela u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu održana je u ponedjeljak konferencija za medije na kojoj su prisustvovali intendantica Dubravka Vrgoč, ravnatelj Drame Ivica Buljan, redatelj i dramaturg, direktor Norveškog narodnog kazališta iz Osla Erik Ulfsby i predstavnici ansambla zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta: Siniša Popović, Zrinka Cvitešić, Luka Dragić, Alma Prica, Igor Kovač, Ksenija Marinković, Tesa Litvan, Kristijan Potočki, Slavko Juraga i Ivan Colarić, koji potpisuje i glazbu na projektu te predstavnik nakladničke kuće Ljevak, Srđan Grbić.

Predstava, čija će se premijera održati 11. ožujka, kazališna je adaptacija jednog od najčitanijih romana dvadesetprvoga stoljeća, norveške spisateljice Maje Lunde, koji na upečatljiv način govori o brzom sagorijevanju ljudske civilizacije, ekološkim promjenama i dezintegraciji tradicionalne obitelji. Ovo izazovno djelo o klimatskim promjenama, ekologiji i čovjekovu odnosu prema prirodi, isprepleteno s ljudskim strahovima, borbama, odnosima roditelja i djece, u adaptaciji Ingrid Weme Nilsen, zagrebački HNK će postaviti u suradnji s Det Norske Teatretom iz Osla. Tekst je na hrvatski prevela Anja Majnarić.

Nastavak suradnje s norveškim redateljem Ulfsbyjem koji je u zagrebačkom HNK postavljao Ibsenovog Peer Gynta

Ovim povodom intendantica Dubravka Vrgoč izrazila je svoje zadovoljstvo zbog postavljanja ovog zanimljivog književnog djela, a ono što je iznimno veseli je nastavak suradnje s norveškim redateljem Ulfsbyjem, s kojim je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu već ostvarilo vrlo uzbudljivu i uspješnu suradnju.

“Riječ je o predstavi Peer Gyntu, rađenoj po klasiku norveškog autora Ibsena, a paralelno u sklopu tog projekta pod imenom European Theatre Lab financiranog od strane Europske komisije u programu Kreativna Europa, direktor Drame HNK Ivica Buljan, režirao je 'Kraljevo' u Norske teatru u Oslu, i bila je to prva prilika da se norveška publika upozna s jednim od najvažnijih hrvatskih autora, Krležom. Od tada kreće suradnja, koja je ovoga puta rezultirala izvedbom Povijesti pčela, koja se na određen način uklapa i u one trendove koje zagrebački HNK itekako slijedi, a to je održivost kazališta, i uopće naše planete,” rekla je Vrgoč.

Ivica Buljan otkrio je kako je uzbuđenje pred premijeru ove predstave veliko. “Zašto povijest pčela? Redatelj Erik i ja smo razgovarali o našoj zajedničkoj suradnji i zapravo vrlo brzo zaključili da je roman Maje Lunde nešto što je početkom dvadesetprvog stoljeća obilježilo čitalačku zajednicu u svijetu. Naime, riječ je o jednom od najčitanijih romana dvadesetprvog stoljeća, ali ima i jednu vrlo rafiniranu nit, koja ga povezuje s norveškom literaturom uopće, barem onoj nama dostupnoj i poznatoj, a provlači se od Hamsuna s početka dvadesetog stoljeća pa sve do autora kao što je Knausgård,” rekao je Buljan na konferenciji za medije.

Ulfsby: Privilegij je opet surađivati s takvim timom profesionalaca

Medijskoj konferenciji prisustvovao je i redatelj Ulfsby, koji je pohvalio ansambl zagrebačkog HNK i izrazio svoje veliko zadovoljstvo i privilegij da opet može surađivati s timom takvih profesionalaca, ali i raditi na ovom projektu, smatra da je ovu priču iznimno važno ispričati, budući da javnost još uvijek nije svjesna strašnih posljedica s kojima će se susresti, izumru li pčelinje zajednice. “Svijet je povezan na mnoge načine, kao gomila naslaganih cigli i pitanje je koja je to cigla čije će izvlačenje iz niza uzrokovati kolaps. Ta tema trebala bi biti važna svima, a osobno vjerujem da kao vrsta puno toga možemo naučiti od životinja,” rekao je Ulfsby.

Siniša Popović, jedan od glavnih likova u predstavi istaknuo je: “Redateljskim pristupom, koji je bio prilično zahtjevan htjeli smo prikazati isprepletenost svih i svega kroz cijeli period kojim se vrtimo kroz prostor i vrijeme na ovoj čudesnoj kugli, za koju se nadamo da ćemo je sačuvati.”

Zrinka Cvitešić, protagonistica distopijske priče, izjavila je: “Ono što je meni bilo najteže kroz rad na ovom projektu, a budući da me ta tema i osobno dira, to je spoznaja da distopijska priča kojoj je mjesto u kineskoj pokrajini Sečuan, a vrijeme u budućnosti, nije zapravo nikakva budućnost, nego da su u Sečuanu pčele nestale već osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, a ljudi sami vrše oprašivanje. Prolazimo kroz brojne katastrofe, ratovi, bolesti, potresi, ali rat koji ljudska vrsta vodi sama protiv sebe, je uistinu fascinantan.“

Sretna što je norveška ekipa ponovno s njima, Alma Prica je naglasila da je bez obzira na složenost cijelog projekta, tri kontinenta, tri vremenska perioda, problem roditeljstva, bio pravi melem raditi na ovom projektu, u ovim okolnostima i u svijetu, ovakvom kakav jest, a vjeruje da će biti i melem za publiku, jer u sebi nosi jednu veliku plemenitost. Distopijsko društvo dovodi naravno do potpune kontrole, diktature, ali nitko i ništa na ovom svijetu ne može kontrolirati ljudske osjećaje.

Predstavnik naklade Ljevak, Srđan Golubić predstavio je promotivnu akciju koja će trajati do konca ožujka. Naime, roman Povijest pčela moći će se kupiti u njihovim knjižarama, po promotivnoj cijeni uz predočenje ulaznice za predstavu.