Povećanje prihoda rezultiralo je češćim konzumiranjem alkohola u gusto naseljenim zemljama Afrike i Azije, uključujući Indiju i Južnu Afriku, a opijanje je već dulje vrijeme problem u razvijenim zemljama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija.

Ipak, politika kontroliranja konzumacije alkohola i dalje je slaba i nisko na listi prioriteta većine vlada, unatoč tome što alkoholizam ima ozbiljne posljedice na društvo u globalu, od prometnih nesreća, nasilja, izostajanja s posla do bolesti i zanemarivanja djece.

Otprilike dva i pol milijuna ljudi umre svake godine od posljedica vezanih uz probleme s alkoholom, stoji u Globalnom izvještaju o alkoholu i zdravlju, piše u priopćenju SZO-a. 'Štetan utjecaj alkohola posebno je poguban za mlađe dobne skupine, a alkohol je u svijetu postao vodeći rizični faktor za smrt muškaraca u dobi između 15 i 59 godina', prenosi Reuters.

U Rusiji i drugim bivšim sovjetskim republikama, Zajednici Neovisnih Država, svaka peta smrt povezana je s konzumacijom alkohola. Alkoholizam je postao problem broj jedan u Brazilu, Kazahstanu, Meksiku, Rusiji, Južnoj Africi i Ukrajini, a u drugim je zemljama problem u porastu.

SZO također ističe da muškarci u teškom opijanju gube kontrolu četiri puta više nego žene, bez obzira na narodnost i religiju.

Alkohol je povezan sa 60 tipova bolesti i ozljeda, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. Konzumacija alkohola veže se uz cirozu jetre, epilepsiju, trovanje, prometne nesreće, nasilje te nekoliko tipova karcinoma, uključujući rak debelog crijeva, dojke, grla i jetre.

'Prije šest ili sedam godina nismo imali čvrste dokaze o povezanosti alkohola s rakom dojke, no sada imamo', rekao je Vladimir Poznyak, voditelj Odjela za suzbijanje zloupotrebe opojnih sredstava SZO-a, za Reuters.

Konzumacija alkohola ipak još uvijek varira ovisno o zemljama, od visoke stope konzumacije u razvijenim zemljama do najniže u sjevernoj Africi i južnoj Aziji, gdje se većinsko muslimansko stanovništvo suzdržava od alkohola.

Na alkoholna pića kućne ili ilegalne izrade, koja ne prolaze državnu kontrolu niti se oporezuju, odlazi gotovo 30 posto ukupne konzumacije alkohola među odraslima, od čega je dio toksičan.

U Francuskoj i drugim europskim zemljama s visokim postotkom konzumacije alkohola među odraslima, opijanja s fatalnim posljedicama nisu toliko česta, što sugerira da se radi o češćoj, ali umjerenijoj konzumaciji. Premda povremena i umjerena konzumacija alkohola može imati koristan učinak na bolesti srca, prema SZO-u se taj koristan faktor gubi čim se prijeđe granica umjerenosti.

Prema izvještaju SZO-a, najbolji način za prevenciju i rješavanje problema jest povećanje poreza na alkoholna pića, određivanje dobne granice za kupnju i redovita kontrola vozača.