Prognoze stručnjaka su jasne - velika većina današnjih srednjoškolaca u budućnosti će raditi poslove čiji obrazovni programi još nisu niti kreirani. Pa ipak, već danas je moguće educirati se za pojedine specijalizacije u područjima koje će bez imalo sumnje biti traženi u narednim desetljećima.

Iako su današnji srednjoškolci u nezavidnoj poziciji odabira fakulteta uz svijest da će čak 65% njih raditi nešto sasvim drugačije u budućnosti, to ne znači da ne postoji akademski put koji će ih pripremiti za budućnost.

Naime, ono što je ključno jest kontinuirano obrazovanje, fleksibilnost i prilagodljivost potrebama tržišta te usvajanje vještina koje će biti tražene u budućnosti.

Pripremite se na značajne promjene na tržištu rada

Potrebe tržišta proteklih godina promijenile su se uslijed novih ekonomskih, zdravstvenih i geopolitičkih trendova. Naravno, glavni uzročnik bila je pandemija korona virusa, koja je preoblikovala budućnost rada na dosad neviđeni način. To se prije svega odnosi na nužnost upotrebe tehnologije i stalna prilagodba u svim područjima, a posebno u kategorijama poslovanja, IT-a i marketinga.

O tome najbolje govori podatak iz opsežnog istraživanja World Economic Foruma u kojem više od 85% anketiranih organizacija prepoznaje povećano usvajanje novih i naprednih tehnologija i širenje digitalnog pristupa kao trendove koji će najvjerojatnije potaknuti transformaciju u njihovoj organizaciji.

Istaknuto je i kako će šira primjena standarda zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG) unutar njihovih organizacija također imati značajan utjecaj. Predviđaju i porast makroekonomskih trendova, poput ulaganja na poticajne 'zelene' tranzicije, što znači da će sve više biti traženje struke orijentirane na održivost i primjenu tehnologija i znanja vezanih za ekološko očuvanje.

Ovo su radna mjesta budućnosti

Kada je riječ o konkretnim radnim mjestima budućnosti, predviđa se da će njihovo stvaranje biti potaknuo ulaganjima koja olakšavaju zelenu tranziciju poduzeća, širu primjenu ESG standarda i uspostavu i upravljanje lokaliziranim lancima opskrbe.

Nova zanimanja bit će usko povezana i s prilagodbom klimatskim promjenama te naprednim tehnologijama i povećanim digitalnim pristupom. To se prije svega odnosi na porast e-trgovine, ali i korištenje robota, umjetne inteligencije i revolucionarnih tehnologija za pohranu i distribuciju energije.

Kibernetička sigurnost, enkripcija podataka, tehnologije upravljanja i zaštite okoliša te analitika većih količina podataka samo su neka od područja koja će u bližoj budućnosti postati mainstream. Na promjene i prilagodbu moraju biti spremne i osobe zaposlene u ekonomskom sektoru, koji će doživjeti bitne promjene potaknute tehnologijom. Srećom, za ovo područje već je pokrenut studij koji će vas pripremiti da promjene na radnim mjestima dočekate potpuno spremni i ispred svih.

Naime, prvi doktorski studij 'Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju', koji zajednički izvode Ekonomski fakultet Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na hrvatskom i engleskom jeziku, pružit će vam sve potrebno da se profesionalno u potpunosti prilagodite novom, digitalnom dobu.

Koje će vještine biti potrebne na tržištu rada budućnosti?

Osim toga, u skladu s promjenama na tržištu, vještine koje će biti neophodne su prije svega one u sferi digitalnog izražavanja, upravljanja naprednim aplikacijama te kontrole i reprogramiranja umjetne inteligencije.

Poznavanje klimatskih promjena i primjena tehnologija za zaštitu okoliša nalaze se visoko na listi prioriteta vještina zaposlenika budućnosti, dok će radnici na strojevima morati prihvatiti automatizacije i prilagoditi se poslovima obrade podataka te upravljanju pogonom uz pomoć robota i umjetne inteligencije.

Očekuje se da će vještine kreativnog i analitičkog razmišljanja, komunikacije i koordinacije u budućnosti biti manje potrebne, jer će obavljanje ovakvih zadataka sve češće biti automatizirano.

Značajnija otvaranja novih radnih mjesta očekuje se u područjima u kojima je ljude teže zamijeniti umjetnom inteligencijom, poput onih u obrazovanju poljoprivredi i e-trgovini i digitalnom poslovanju. Stoga znanja i vještine kojima ćete moći na svim razinama odgovoriti na izazove poslovanja u digitalnom okruženju postaju neophodne.

Ako se pitate koji će se, konkretno, poslovi tražiti u budućnosti, istraživanje World Economic Foruma pokazalo je da će stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje ostati na vrhu liste brzorastućih poslova.

Slijede ih stručnjaci za održivost, analitičari poslovne inteligencije i analitičari informacijske sigurnosti. Inženjeri za obnovljivu energiju i inženjeri za instalacije i sustave solarne energije relativno su brzo rastuće poslovne uloge, sukladno sve većem pomaku gospodarstva prema obnovljivoj energiji.

Ništa bez kontinuiranog učenja

Upravo zbog navedenih promjena na tržištu rada, nikada nije bilo bitnije posvetiti se kontinuiranom učenju i u odrasloj dobi. Ako se pitate odakle krenuti, prema procjeni Europske komisije, više od 90% poslova budućnosti bit će povezano s konceptom digitalne ekonomije, pa je jedna od najboljih odluka koju možete donijeti za svoju budućnost upis doktorskog studija 'Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju'.

Specifičnost ovog studija, prvog takvog u Hrvatskoj, jest što nudi inovativne resurse poput laboratorija za afektivno računarstvo i neuromarketing, ali i fleksibilnost u učenju uz koje ćete lako prilagoditi program svojim interesima i oblikovati personaliziran studijski put.

Osim toga, doktorski studij 'Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju' sjajna je prilika za umrežavanje s kolegama i stručnjacima iz različitih industrija i regija, pri čemu polaznici na ovaj inovativan i međunarodno priznat program dolaze iz 13 zemalja i s tri kontinenta.

Uz domaće profesore, u provedbi nastave sudjeluju i vodeći ekonomisti i stručnjaci iz inozemstva, a steći ćete i znanja i vještine za rješavanje poslovnih izazova u digitalnom okruženju na svim razinama.

Broj upisnih mjesta je ograničen, a prijave se zaprimaju do 30. rujna na adresu elektroničke pošte: phd.epe@unidu.hr. Više informacija je dostupno na mrežnoj stranici Studija, putem elektroničke pošte ili telefonom na broj +385 20 445 931.