Živa u termometru već tjednima se penje opasno iznad 35 Celzijevih stupnjeva na suncu. Užitak sjedenja ili ležanja na toplome nakon duge i tmurne zime ima nedvojbeno blagotvoran učinak s psihološkog aspekta, no mnogi zbog žurbe, nemarnosti ili nečeg trećeg zaboravljaju na prijeko potrebnu zaštitu. Ne brinemo li se o sebi za vrijeme izlaganja UV zrakama, pitanje je vremena u kojem će se pojaviti prvi pokazatelji njihove štetnosti na koži. Akademkinja Mirna Šitum na početku nam je objasnila kada moramo koristiti kremu sa zaštitnim faktorom te trebamo li je nanositi čak i ako ne namjeravamo provesti više od 15 minuta izvan doma.

'Sredstva za zaštitu od UV zračenja potrebno je nanositi svakodnevno cijelu godinu, a njihov intenzitet zaštite (vrijednost SPF-a) treba prilagoditi UV indeksu. Naime u zimskim mjesecima, osim prilikom boravka na velikim nadmorskim visinama, npr. na skijanju, UV indeks izrazito je nizak te je dovoljna zaštita SPF-om 8 do 10. Uloga fotozaštite u zimskom razdoblju prevencija je fotostarenja kože koje je uzrokovano UVA zrakama, a koje su prisutne cijele godine. U slučaju da boravite na planinama ili skijate, možete dobiti opekotine od Sunca na otvorenim dijelovima lica pa je nužno koristiti SPF 30. Treba naglasiti da je u kvalitetnoj dekorativnoj kozmetici također ugrađen SPF pa je i to, ako ju koristite, dobar izbor zaštite od UV zračenja tijekom hladnijeg razdoblja godine', objasnila je i dodala da osobe svijetle kože, svijetlih očiju i kose mogu dobiti opekotine već nakon 10 minuta direktnog izlaganja suncu u proljeće i ljeti te je za njih važno zaštititi kožu i pri kratkom izlaganju.

Pitali smo je kako možemo znati jesmo li se pravilno zaštitili, odnosno koju količinu kreme je potrebno nanositi i u kojim vremenskim intervalima te što znače pojedine oznake na kremama za zaštitu od UV zračenja.

'Prvo treba znati da se sredstva za zaštitu od UV zraka ne nanose da bi se produžilo vrijeme sunčanja. Sredstva za zaštitu nanosite na vrijeme i u dovoljnoj količini. Fotoprotektivno sredstvo je nužno nanijeti 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu te ponoviti nanošenje svaka dva do tri sata jer se kupanjem, ležanjem na ručniku ili tjelovježbom skine 30-40 posto zaštitnog sloja. Također, ne smije se štedjeti na količini nanesenog sredstva. Potrebno je približno 35 mililitara da bi se zaštitila koža prosječne odrasle osobe. U prijevodu to znači: nanijeti malo više od pola čajne žličice na svaku ruku, lice i vrat, a na svaku nogu, prsa i leđa nešto više od po jedne čajne žličice. Nipošto se ne smije zaboraviti na usnice, vjeđe, uši i gornju stranu stopala', upozorava. Na proizvodima, objašnjava, možemo vidjeti oznake sunblock ili sunscreen.

Proizvodi s oznakom sunblock sadrže fizikalne ili mineralne filtre (titanijev dioksid ili cinkov oksid) koji reflektiraju ili raspršuju UV zrake, a jednako učinkovito blokiraju UVA i UVB zrake. Nedostatak im je, pojašnjava, velika gustoća i zbog toga se slabo razmazuju te ostavljaju bijeli trag na koži, ali zbog tog svog svojstva pružaju mehanički učinak zaštite. Preporučuju se djeci, trudnicama i osobama s osjetljivom kožom.

'Proizvodi s oznakom sunscreen sadrže samo kemijske filtre koji apsorbiraju UVA i UVB zrake i djelomično ih filtriraju, pri čemu ipak manji dio UV zraka prodire u kožu. Odabir visine zaštitnog faktora ovisi o tipu kože. SPF (Sun Protection Factor) označava stupanj zaštite od UVB zračenja (ne pokazuje zaštitu od UVA zračenja), a ovisi o količini i vrsti filtara i zaštitnoj supstanci. Naprimjer, preparati sa SPF-om 15 štite kožu od UVB zračenja 15 puta dulje u odnosu na izlaganje bez nanošenja zaštitnog sredstva. Osobama svijetle puti i očiju, čija koža uvijek izgori, preporučuje se korištenje zaštitnog faktora 50+ dok je osobama tamne kože, kose i očiju dovoljan SPF 20', napominje.

Kvalitetan proizvod za zaštitu treba štititi ne samo od UVB, nego i od UVA zraka. 'UVB zrake kratkoročno uzrokuju crvenilo, a dugoročno nastanak karcinoma kože i imunosupresiju (smanjenu obrambenu sposobnost kože). UVA zrake kratkoročno dovode do tamnjenja pokretanjem sinteze melanina, ali dugoročno ubrzavaju starenje kože. Osim toga, UVA zrake mogu, u kombinaciji s nekim lijekovima ili nekim tvarima u proizvodima za zaštitu od sunca ili proizvodima za njegu, izazvati fototoksične i fotoalergijske reakcije', govori nam i dodaje da kvalitetan proizvod treba biti postojan, tj. učinkovit i nakon tjelovježbe, znojenja, plivanja...

'Preparati s oznakom sweat-resistant zadržavaju svoje djelovanje do 30 minuta za vrijeme kontinuiranog znojenja; proizvod s oznakom water-resistant je vodootporan 40 minuta te ga treba nanositi nakon svakog kupanja i sportske aktivnosti; proizvodi s oznakom waterproof otporni su na vodu i zadržavaju svoje djelovanje 80 minuta nakon izlaska iz vode', kazala je, naglašavajući da se zaštitna sredstva trebaju koristiti i kad se boravi u hladu te kada je oblačno vrijeme. Osim toga, do 80 posto izlaganja suncu dogodi se slučajno, u svakodnevnom životu. Oblaci propuštaju i do 95 posto UV zraka, a refleksijom od okolnih površina (vode, betona, pijeska, snijega) Sunčeve zrake nas neposredno ugrožavaju i u hladu.

'Posebnu pažnju posvetite fotozaštiti djece. S obzirom na činjenicu da i do 80 posto ukupne najopasnije doze UV zračenja primimo do 18. godine života te na produženi boravak djece na otvorenome, nužna je zaštita osjetljive dječje kože od rane životne dobi. Osim za određeni tip i određena stanja kože, na tržištu postoje posebna fotoprotektivna sredstva za najmlađe. Za dječju kožu najbolje je primijeniti sredstva s oznakom sunblock jer sadrže fizikalne filtre, pružaju i mehaničku zaštitu te gotovo u cijelosti onemogućuju prodiranje UV zraka u kožu. Nužno je napomenuti da se sredstva sa zaštitnim faktorom ne smiju nanositi na kožu dojenčeta mlađeg od šest mjeseci, znači nezaštićeno dojenče ne smije se izlagati direktnom Sunčevu zračenju', rekla nam je akademkinja Šitum.

Mnoge tetovirane osobe zanima trebaju li posebno paziti na zaštitu tetovaža od sunca i zbog čega. 'Tetovirana područja tijela nisu posebno fotoosjetljivija osim ako se ne radi o nedavno napravljenoj tetovaži, kojom je traumatizirana koža, pa je time i fotoosjetljivija. Svaka trauma kože, namjerna ili slučajna, čini kožu fotoosjetljivijom', pojašnjava.

Dotakli smo se pogrešaka koje radimo prilikom korištenja SPF-a i koji su najčešći razlozi svjesnog izbjegavanja korištenja proizvoda za zaštitu od sunca. 'Najčešće pogreške su nedovoljna količina, nedovoljna jačina i neredovito obnavljanje fotozaštitnog sredstva. Predrasuda je da se zbog korištenja fotozaštitnog sredstva ne može poprimiti lijep ljetni ten. Fotozaštitna sredstva služe za prevenciju opekotina od sunca, razvoja zloćudnih tumora kože, ubrzanog isušivanja i starenja kože te se postupnim izlaganjem suncu može postići odgovarajući ten', istaknula je.

Dovoljnu zaštitu od UV zračenja za veći dio osoba pruža SPF 30. 'No postoje brojne situacije u kojima su osobe izrazito svijetle puti jako fotosenzibilne i brzo izgore na suncu, a odnosi se to i na one koje imaju mnogobrojne madeže ili su već operirale zloćudne tumore ili su u pitanju djeca pa je svima njima nužno koristiti kreme sa SPF-om 50+', poručila je. Faktor 50 za sunčanje navodno može prouzrokovati začepljenje pora na licu i vratu. Na što trebamo paziti prilikom odabira proizvoda za zaštitu prilikom sunčanja?

'Važno je odabrati teksturu prilagođenu tipu kože. Na začepljivanje pora i pojavu ili pogoršanje akni ne djeluje visina SPF-a, nego ukupne karakteristike te fotozaštitne kreme. Suvremena dermokozmetička fotozaštita prilagođena je različitim karakteristikama kože, pa i onima koji imaju dermatološke probleme i dijagnoze. Tako postoji niz fotozaštitnih krema prilagođenih osobama s alergijama, s aknama, sa suhom ili jako masnom kožom, osobama koje imaju povijesti liječenja zloćudnih tumora kože... Načelno možemo reći da su gelovi i emulzije prilagođeni masnoj, a kreme suhoj koži. Suhi losioni i sprejevi namijenjeni su sportašima, a stikovi su namijenjeni za zaštitu ograničenih područja kao što su usnice, nos ili područje oko očiju', objasnila je akademkinja.

Često se kaže da su eterična ulja, parfemi i alkohol sastojci koje trebamo izbjegavati u kremama, losionima, serumima i drugim proizvodima za njegu kože. Je li to istina i zašto, pitamo. 'Na sve navedene sastojke može se razviti alergijska reakcija, a od alkohola i jaka iritacija i suhoća kože. Provjereni i testirani dermokozmetički proizvodi koji se prodaju u ljekarnama iznimno su kvalitetni i u njima nema eteričnih ulja niti parfema pa spadaju u sigurnu njegu kože. Osim toga je važno znati da parfumirani, biljni ili alkoholni dodatci kozmetici mogu u kontaktu s UV zračenjem izazvati jake i dugotrajne alergijske reakcije u vidu svrbljivih osipa, urtikarije te hiperpigmentacije. Stoga je prije odlaska na plažu potrebno potpuno očistiti kožu, ne stavljati šminku ni parfeme, već je samo namazati prikladnim sredstvom za fotozaštitu, a ono je i njeguje', savjetuje. A što kad se ipak pocrveni, kako pomoći opeklinama zahvaćenoj koži?

'Opekline su rezultat agresivnog djelovanja UVB zraka na kožu i predstavljaju veliku opasnost naknadnog razvoja zloćudnih tumora kože, osobito ako su praćene pojavom mjehura. Ne postoji specifičan ili prirodni lijek za te opekline niti savršen recept za to kako ih se riješiti, već je jednostavno potrebno određeno vrijeme da se upala kože smiri i da ona zacijeli ako su se pojavili mjehuri na njoj. Ipak, moguće je ublažiti bol i nelagodu od opeklina lijekovima protiv bolova i višekratnim stavljanjem rashlađenih, ali ne i ledenih, obloga od vode. Na tržištu postoji više gelova i krema za opekline koji hidriraju kožu i djeluju blagotvorno na upalu. Također je potrebno piti dovoljno tekućine (vode, nezaslađenih sokova i čajeva). Soda bikarbona, jogurt ili nevenova mast nisu dobar izbor za liječenje opeklina jer ne postoji nijedan znanstveni dokaz da bi terapija njima bila prikladna. Liječničku pomoć potrebno je potražiti u slučaju jakih opeklina koje zahvaćaju veliku površinu tijela, inficiranih opeklina koje su izrazito bolne i onih koje su praćene povišenom tjelesnom temperaturom i znakovima dehidracije. U tim slučajevima postoji proaktivna medicinska terapija kojom se mogu sanirati posljedice opeklina', naglasila je naša sugovornica.

Najčešća dob u kojoj se, zbog neprimjerenog izlaganja suncu u djetinjstvu i mladosti, pojavljuju neželjene posljedice u vidu raka kože šesto je desetljeće života. U posljednjem desetljeću pomiču se granice prema ranijoj životnoj dobi. Dotakli smo se i hiperpigmentacijskih mrlja, toga zašto se javljaju i kako možemo spriječiti tu pojavu i kako ih tretirati, na što paziti.

'Hiperpigmentacije najčešće predstavljaju smeđaste mrlje ili, kako ih u narodu zovu, 'fleke' na koži i nastaju kao posljedica izlaganja UV zračenju bez prikladne fotozaštite. Najčešće su lokalizirane na područjima kože koja su trajno izložena, a to su lice i nadlanice. Popularno ih do 50. godine života nazivamo 'sunčane fleke', a poslije te dobi 'staračke fleke'. Osobe koje su svjetlije puti, svijetle kose i očiju i one s pjegicama na licu genetski su predisponirane da već u ranijoj razviju jače hiperpigmentacije na koži. K tome, kod žena koje imaju hormonalne poremećaje ili uzimaju hormonalnu terapiju te kod svih osoba koje su na sustavnoj terapiji i za druge bolesti mogućnost pojave hiperpigmentacija je, uz utjecaj UV zračenja, još veća. Cjelogodišnje korištenje fotozaštitnih sredstava prevenira nastanak hiperpigmentacije. Njihovo uklanjanje je dugotrajan i iscrpljujući proces koji podrazumijeva različite oblike dermoabrazivnih postupaka koje je potrebno ponavljati više puta u hladnom razdoblju godine', pojasnila je.

Kad je riječ o alergijama na sunce, evo kako se one manifestiraju i kako se možemo zaštititi. 'Alergijske reakcije na koži mogu se pojaviti prilikom prvih izlaganja proljetnom Suncu i to u vidu neugodnih i iznimno svrbljivih osipa na licu, prsima i podlakticama ili u vidu urtika (koprivnjače) baš na mjestima na kojima je sunce nakon puno mjeseci ponovno obasjalo kožu. Zbog toga se osobe koje imaju sklonost alergijama moraju postupno izlagati uz intenzivnu fotozaštitu SPF-om 50+', ističe.

Na kraju smo saznali koliko je često potrebno obavljati pregled madeža. 'O potrebi pregleda madeža kod dermatologa trebao bi odlučiti liječnik obiteljske medicine. Svaka osoba koja ima mnogobrojne madeže, obiteljsku ili osobnu povijest postojanja zloćudnih tumora kože mora doći na pregled dermatologa, a on će procijeniti treba li dolaziti redovito na kontrole i kojom dinamikom', poručila je akademkinja Šitum.