Unicefovo istraživanje, u kojemu je sudjelovalo 1000 djece i mladih iz Hrvatske, pokazalo je da 50 posto ispitanih osnovnoškolaca i 40 posto srednjoškolaca nikada nije čulo da imaju neka posebna prava u odnosu na odrasle. To, kažu u Unicefu, ukazuje na potrebu za njihovom boljom informiranošću.

Upravo na tu potrebu ukazala je danas na predstavljanju rezultata istraživanja i Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu: 'U ovom istraživanju vidljiva su dva ključna elementa koja su istaknula sama djeca, a to su zaštita i sudjelovanje djece. Mislim da se po pitanju zaštite dosta radi u Hrvatskoj, ali sudjelovanje djece i uvažavanje njihova glasa rijetko susrećemo. Svoje tvrdnje temeljim na susretima s djecom koja nikada nisu čula za svoja prava. Mi ih tomu trebamo naučiti. Kako će se djeca koja ne znaju svoja prava zauzeti za sebe?! U tom smislu ovo je istraživanje iznimno važno.'

Istraživanje je otkrilo i da čak 61 posto djece nikada nije vidjelo neki tekst o pravima djece u knjigama, novinama, na plakatu, TV-u, u školi, knjižnici ili vrtiću, dok 85 posto mladih nikada nije čulo za neki dokument kojim se štite položaj i prava djece. Najviše se o svojim pravima djeca i mladi informiraju preko škole, obitelji i televizije te upravo njih i smatraju najodgovornijima za pružanje informacija o svojim pravima. Iako je više od pola osnovnoškolaca uglavnom zadovoljno programom na televiziji, mladi su velikim dijelom nezadovoljni medijima, za koje procjenjuju da ih prikazuju uglavnom negativno i neobjektivno, s previše predrasuda i stereotipa.

Mladi naglašavaju da je rješenje za bolje poštivanje prava djece u uvažavanju prava na mišljenje te informiranosti, kako djece i mladih, tako i odraslih. Zanimljiv je podatak da čak 43 posto osnovnoškolaca i 54 posto srednjoškolaca smatra da ne može učiniti ništa da se prava djece općenito bolje poštuju.

Istraživanje je također pokazalo da djeca, a osobito mladi, smatraju da se njihovo mišljenje nedovoljno uzima u obzir u lokalnoj zajednici. Smatraju da bi lokalne vlasti morale više uvažavati djecu kada se odlučuje o mjestima za igru i sportskim igralištima, uređenju parkova i škola, čistoći naselja, ali i pomoći siromašnima. Mladi bi voljeli da ih lokalne vlasti uključe u donošenje odluka o mjestima za izlaske i zabavne sadržaje za mlade te sportskim terenima i sadržajima. Obrazovanje te sigurnost i zaštita od nasilja su dvije ključne teme o kojima bi mladi voljeli da ih se pita za mišljenje kada se odlučuje na razini cijele države.

I djeca i mladi, kako pokazuje istraživanje, svoje slobodno vrijeme najviše i najradije provode u izlascima i druženju s vršnjacima te ih to čini i najsretnijima. Najmanje se bave aktivnostima kojima se potiče kreativnost i socijalizacija, poput učenja stranih jezika, sviranja nekog instrumenta, odlazaka na zbor ili ples, što ukazuje na činjenicu da je potrebno uložiti više napora u promoviranje i osiguravanje dostupnosti spomenutih sadržaja.