Najnovije istraživanje pokazalo je kako svakodnevni razgovor s prijateljima ima pozitivne učinke na mentalno zdravlje pojedinca. Rezultati dolaze tri godine nakon početka pandemije koja je podrazumijevala periode samoizolacije, socijalne distance i rada od kuće uslijed čega su mnogi patili od problema s mentalnim zdravljem.

'Kratki trenuci u kojima se povezujemo s drugim ljudskim bićem nevjerojatno su važni za svakog čovjeka. Nakon završetka pandemije, mnogi i dalje rade od kuće te imaju ograničen socijalni kontakt, a pronalazak načina za povezivanjem s bližnjima ključan je u prevenciji depresije i anksioznosti', objašnjava psihologica Thea Gallagher.

Istraživanje je obuhvatilo 900 sudionika s pet studentskih kampusa, a provođeno je prije, za vrijeme i poslije pandemije i perioda lockdowna. Sudionici su svakodnevno provodili razgovore u kojima je naglasak bio na jedan od sedam elemenata:

• neobavezan razgovor
• humor
• smislenost
• pokazivanje brige za sugovornika
• aktivno slušanje
• pokazivanje poštovanja za tuđe mišljenje
• iskazivanje iskrenih komplimenata

Nevezano o kojoj vrsti razgovora se radilo, sudionici su redom bilježili smanjen osjećaj stresa, usamljenosti i anksioznosti, a povećan osjećaj povezanosti, blagostanja i zadovoljstva.

Istraživanjem se zaključilo kako se samim stupanjem u kontakt s prijateljem, nevezano u kojoj duljini trajanja i s kojom tematikom, postiže pozitivan efekt na mentalno zdravlje, raspoloženje i ponašanje.

'Tijekom pandemije bilježili smo 25% porasta depresije. Oduzet nam je važan aspekt života i to je ostavilo traga. Zato je svaki maleni korak prema uspostavi povezanost s dragim ljudima vrlo značajan', rekla je Gallagher.

Stručnjaci naglašavaju da razgovori s prijateljima ne trebaju biti dugački niti dubokoumni da bi imali pozitivan učinak te naglašavaju kako je to razlog više da pronađemo vrijeme u danu u kojem ćemo stupiti u kontakt s dragim osobama.

Također, eksperti naglašavaju kako nije potrebno imati širok krug prijatelja jer je kvaliteta odnosa važnija od kvantitete. Drugim riječima, i dalje vrijedi pravilo da dobar prijatelj zlata vrijedi.

'Postoje osobe koje tvrde da im ne trebaju drugi ljudi u njihovim životima. Oni su obično skloniji anksioznosti i depresiji te često izbjegavaju socijalna zbivanja. Preporuka je da osobe ovakvog stava dobro provjere same sa sobom je li uistinu činjenica da im ne nedostaje smislenog kontakta s drugima ili to koriste kao obrambeni mehanizam', napominje za kraj psihologica Gallagher.