Reklo bi se u narodu 'Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane'. Porast temperatura u tradicionalno najpopularnijim turističkim odredištima, posebno na Mediteranu, okrenuli su solidan dio potencijalnih putnika prema mjestima na kojima nećete prokuhati ležeći na plaži.
I kod nas smo u ovoj godini bili suočeni s rekordnim temperaturama i zraka i mora, a onda i požarima i drugim opasnostima. Nije stoga ni čudno što stručnjaci kao jedan od važnijih trendova za 2025. i predstojeće godine najavljuju potragu za osvježenjem u prirodi, uz ponešto pustolovine. U specijalu o turističkim trendovima kojeg je izradio Euronews smišljeno je i ime: Coolcation. Slobodnije prevedeno - hladno ljetovanje.
Posebno je ovaj trend važan za Europu, čiji bi jug mogao izgubiti na privlačnosti, sa sad već uobičajenim temperaturama iznad 40 stupnjeva. Europska unija je nedavno objavila studiju koja povezuje porast temperatura i putničke navike. U slučaju najekstremnijeg scenarija porasta prosječne temperature za 4 stupnja, neke južnoeuropske zemlje mogle bi u 2025. zabilježiti oko sedam posto pada posjećenosti u odnosu na 2019.
Zbog toga nije čudno što se traže aktivnosti na otvorenom koje neće donijeti 'kuhanje' na žarkom suncu. Prema istraživanju kuće Selling Travel, na Googlu je utrostručen broj pretraga za 'hladnijim godišnjim odmorom'. Jasno, nordijske zemlje poput Islanda, Danske ili Švedske odmah su se priključile takvom trendu, i promociju snažno usmjerile na svoju idiličnu prirodu, guste šume, brojne aktivnosti na otvorenom... Sve, samo ne ležanje na plaži na 'milijun' stupnjeva.
'Dobili smo veliki broj upita za coolcation. Mnogi turisti iz južne Europe, recimo iz Italije, govore nam da traže mjesta poput Švedske, jer im je kod kuće prevruće. Naši gosti žele biti aktivni i provesti vrijeme u prirodi, a to mogu na švedskoj ljetnoj klimi. Priroda, otoci, naši arhipelazi, smještaj u prirodi, aktivnosti na otvorenom, sve to se pokazalo vrlo popularnim, rekao je za Euronews jedan od direktora Visit Sweden Steve Robertshaw.
U skladu s tim kreiraju i svoju ponudu. Posebno su targetirali njemačko tržište, i prvi put se pokazalo da je vrijeme postao ozbiljan kriterij kod izbora odredišta za putovanje. Švedska je stoga sve kampanje prilagodila tome, a članci o njihovoj ponudi 'hladnog ljetovanja' postali su iznimno čitani i traženi. Najvažniji projekt nazvali su 'Otkrijte izvornost' (Discover the Originals), sastoji se od iskustava u prirodi koja se mogu naći samo u Švedskoj, uz dublju povezanost s odredištem. Tu su i ponude poput traila po stockholmskom arhipelagu dugog čak 270 kilometara, koji povezuje više od 20 otoka, s pažljivo obilježenim stazama, skloništima, ognjištima i sličnim sadržajima koja boravak u naizgled divljoj prirodi čine ugodnijim.
Švedski uspjeh sad je postao zanimljiv i drugima, posebno kod njihovih susjeda Norveške i Danske. Kako smo rekli na početku, neke zemlje - možda i Hrvatska - time će izgubiti dio gostiju, ali možda mogu nešto i naučiti, pa se još više okrenuti svojim sličnim sredinama i sadržajima. A to je jedna od suština održivosti turizma: redistribuirati turiste izvan pretrpanih ljetnih destinacija.