Što je sve u tim proizvodima, postoje li sastojci koji ti mogu naštetiti nakon dugoročnog korištenja, postoje li i loše strane kozmetike osim onih dobrih?

MALO STATISTIKE

Istraživanje je pokazalo da više od 80 posto djece i tinejdžera (od devet do 14 godina) koristi kozmetiku. Među dečkima je najpopularniji gel, dok su među curama dezodoransi i parfemi.

Danas još nije pravno određen broj mirisnih kemikalija koje se smiju koristiti u proizvodima, a pretpostavlja se da samo u jednom proizvodu ima između 50 i 100 kemikalija. Djeca su posebno osjetljiva na te mirisne kemikalije i vrlo lako razvijaju alergije.

Čak 50 posto cijene parfema je zapravo trošak za lijepe bočice i kutijice u kojima se prodaju te reklama.

Pokazalo se da osobe koje rade u frizerskim salonima 10 i više godina imaju čak pet puta veće šanse za dobivanje raka, posebice mokraćnog mjehura od ostalih, upravo zbog stalne izloženosti kemikalijama iz kozmetičkih preparata.

Prosječna ženska osoba koristi oko pet kozmetičkih proizvoda dnevno, ali postoje i one koje koriste i do 20 proizvoda dnevno!

93 posto Britanki koristi neki kozmetički proizvod u danu, po čemu su na vrhu u Europi.

U EU kozmetička industrija je u 2004. godini proizvela robu u vrijednosti 30 milijardi eura. U toj industriji onda je bilo zaposleno 150.000 ljudi plus 350.000 koji indirektno rade za njih.

SASTOJCI

Koža je naš najveći organ. Iako se čini dosta debelom i sastoji se od mnogo slojeva, kroz nju vrlo lako prolazi alkohol i ulje. Upravo iz tog razloga mnogi kozmetički proizvodi imaju u sebi alkohol i ulje – da bi pomoću njih i ostali sastojci lakše prodrli u kožu.

Triclosan, čest sastojak zubnih pasta i sapuna (posebice antibakterijskih), lako se upija u tijelo. Istraživanje u Švedskoj pokazalo je njegovu prisutnost u majčinom mlijeku (kada su dojilje koristile proizvode koje ga sadrže).

Sastojak paraben može uzrokovati rak dojke jer je u velikim količinama pronađen kod žena koje su oboljele od ove bolesti. Parabeni se mogu naći u mnogim proizvodima, pa stoga i ne čudi da korištenje tih proizvoda od mladosti zapravo uzrokuje nakupljanje ove tvari u organizmu, što dovodi do tumora. Parabena ima u ruževima za usne, losionima, kremama za samotamnjenje, hidratantnim kremama, kremama za sunčanje i mnogim drugim proizvodima. Paraben se krije u nazivima metilparaben, etiparaben i mnogim drugim, pa je dobro izbjegavati proizvode na kojima piše da sadrže bilo koji od tih sastojaka.

Mineralna ulja također donose mnogo više štete nego koristi jer začepljuju pore.

Ftalati su vrlo štetni jer uzrokuju probleme s jetrom, bubrezima i reproduktivnim organima. Najgora je stvar što se oni često nalaze u dječjoj kozmetici, a djeca su posebno osjetljiva grupa.

REKLAME

Pokazalo se da su tinejdžerice i adolescentice najugorežnija dobna skupina kad se radi o reklama, odnosno one su im najpodložnije. Vrlo često zbog mršavica koje se pojavljuju u reklamama razvijaju poremećaje u prehrani jer se osjećaju loše uspoređujući se s lijepim licima i tijelima s ekrana.

Studije u SAD-u su pokazale da se najveći broj stranica u ženskim časopisima poklanja upravo vanjskom izgledu.

Još jedna studija u SAD-u, provedena među studenticama, otkrila je da se njih čak 70 posto osjeća ružnije (što se tiče svog fizičkog izgleda) nakon čitanja ženskih časopisa.

TESTIRANJE NA ŽIVOTINJAMA

Svake godine se na stotine tisuća životinja stradavaju po raznim laboratorijima jer se na njima isprobavaju razne kemikalije koje završavaju u kremama za ljudski rod. Ovo se radi iako se već mnogo puta pokazalo da rezultati dobiveni u tim istraživanjima ne vrijede za ljude, jer se životinje i ljudi u mnogočemu razlikuju. Većina testova na životinjama uključuje testove iritacije očiju i kože, kao i LD-50 test kojim se mjeri stupanj toksičnosti određenih sastojaka na živim životinjama.

Draize test je najpoznatiji takav test. Mjeri štetnost kemikalija promatrajući oštećenja nastala na očima i koži životinja. U očnom testu kemikalije se kapaju direktno na oči zečeva. Tijekom testa, koji obično traje oko tjedan dana, zečevi trpe užasnu bol, a vrlo često i oslijepe. Na kraju testa sve se životinje ubijaju da se provjere učinci proizvoda na unutarnje organe.

Kod testa LD-50 skupina životinja je prisiljena progutati, udahnuti ili na neki drugi način u tijelo unijeti različite količine nekih kemikalija. Test je gotov kada 50 posto testiranih životinja umre. Ostalih 50 posto se ubija. Tijekom testa životinje trpe užasne bolove, grčeve, infekcije, proljeve i krvare iz očiju i usta.