Vremenske prilike koje su ovoga ljeta pogodile Europu, pa dobrim dijelom i Hrvatsku i okolicu, itekako utječu i na najvažniju djelatnost u ovom dijelu godine - turizam. I to ne samo kratkoročno, time što bi ekstremne vrućine otežale razgledavanje i druge oblike uživanja na ljetovanju, nego bi mogle i dugoročno promijeniti putničke navike.
Čak i ako ne računamo razorne, pa i smrtonosne oluje koje su nas pogodile, sunce tjera milijune na sklanjanje u hladovinu jer ni more više ne pruža osvježenje na temperaturama koje (po osjećaju) idu blizu 50 stupnjeva , neke od najvećih atrakcija poput Akropole čak se zatvaraju u najtoplije dijelove dana, a nemali broj turista čak i odustaje od putovanja ili bar dijela sadržaja. Mnogo je i zdravstvenih tegoba.
vezane vijesti
Portal EuroNews ističe, međutim, da još uvijek nema značajnijih upozorenja kakve razne vlade obično izdaju svojim građanima u kojima bi ih se pozivalo da se zbog vrućine suzdrže od putovanja. Portal je kontaktirao i najveće touroperatere koji ne bilježe masovnija otkazivanja.
Ni osiguravajuće kuće nisu još ni blizu toga da novim policama pokrivaju troškove putovanja otkazanih zbog ekstremnih vremenskih prilika. Dapače, na naknadu možete računati samo ako je bilo posebnog upozorenja, ili bi vam zdravlje bilo značajno ugroženo zbog nekog drugog zdravstvenog stanja koje otežava putovanje po velikoj vrućini, uz liječničku potvrdu. Jasno, ne idite na put bez putnog osiguranja, a nije loše ni tražiti putne aranžmane koji do nekog pristojnog roka omogućavaju promjene datuma.
Ono što bi se, pak, dugoročno moglo dogoditi promjene su u putničkim navikama. Ako se trendovi nastave - a veliki su izgledi da hoće - ne bi se trebalo čuditi da popularnije postanu nešto hladnije destinacije, ili termini putovanja u proljeće i jesen. Prema podacima Europske putničke komisije broj ljudi koji planiraju putovati između lipnja i studenoga već je pao za deset posto u odnosu na prošlu godinu u kojoj je također bilo ekstremnih vrućina koje su vodile do suša i požara. S druge strane, poraslo je zanimanje za države poput Češke, Danske, Irske, Bugarske... Osim toga, prenosi EuroNews stavove ETC-a, 7,6 posto putnika vidi ekstremne vremenske prilike kao glavni razlog odustajanja od putovanja u navedenom dijelu godine.
No, zasad velikih promjena nema, najviše zbog određenog osjećaja 'slobode' koji se pojavio nakon restrikcija zbog COVID-a, a koji je ove godine natjerao milijune na ljetovanje, posebno u inozemstvu. Taj trend vrlo je zamjetan na britanskom tržištu, tamošnji građani - bez obzira na nepripadanje EU - manje rezerviraju domaće destinacije, i intenzivno se okreću Mediteranu, čega možemo biti svjedoci i u Hrvatskoj koja je s Ujedinjenim Kraljevstvom povezana velikim brojem jeftinih letova.
No, treba vidjeti kako će taj trend 'preživjeti' u sudaru s onim klimatskim. Ne treba zanemariti i svijest o tome što pridonosi klimatskim promjenama, jer upadamo u zatvoreni krug: klima uređaju svojim ispuštanjem stakleničkih plinova utječu na klimu, a po ovakvoj vrućini njihovo korištenje je skoro jedini spas, posebno za ljude sa zdravstvenim problemima.
EuroNews prenosi stavove turista koji tvrde da će dobro razmisliti hoće li ponovo rezervirati ljetovanje u najtoplijem dijelu godine u užarenim gradovima poput Rima, Atene, ili Sicilije, juga Italije, grčkih otoka, Španjolske... Oni koji su se za promjenu navika već odlučili - ako im nije baš potpuno stalo do brčkanja u (pre)toplom moru - mogu uživati u različitim blagodatima, od niže temperature, preko nižih cijena do značajno manjih gužvi.
Jasno, to će pogoditi ekonomije turističkih zemalja koje ovise o turistima koji vole ljetovanja. Talijansko Ministarstvo okoliša već je upozorilo da se očekuje povećan broj putnika u proljeće i jesen, a da će se i sve više Talijana odlučivati za hladnije destinacije. S druge strane, možda i nije svako zlo za zlo, jer bi se time smanjio pritisak na najpopularnija odredišta u dosad najfrekventnijim mjesecima. Grčka, recimo, već bilježi promjenu trenda: osim što je prenapučenost smanjila popularnost dosadašnjih hitova poput Mykonosa, u odnosu na prošlu godinu broj turističkih dolazaka u razdoblju od siječnja do ožujka povećan je za čak 87,5 posto. Tko se tome na vrijeme prilagodi, mogao bi dobro profitirati. Recimo, usporedba istog razdoblja 2022. i 2023. u Hrvatskoj pokazuje 28 posto više dolazaka i 17 posto više noćenja.
