Stručnjaci upozoravaju na to da će do 2050. broj ljudi u dobi od 65 godina i više na globalnoj razini premašiti 1,5 milijardi, što potiče potrebu za dubljim razumijevanjem procesa starenja.

Tri vala starenja mozga

Znanstvenici su sad otkrili tri 'vala' starenja mozga - a ono počinje prije 60. godine!

Bilo da navršavamo 60, 70 ili 80 godina, svatko se počinje osjećati 'starim' u različito vrijeme, piše Daily Mail.

No stručnjaci su došli do iznenađujućeg otkrića kad se radi o starenju mozga i slabljenju kognitivnih sposobnosti - otkrili su da razine 13 proteina povezanih sa starenjem mozga rastu u dobi od 57, 70 i 78 godina.

To bi moglo značiti da su te određene dobi ključne za intervencije koje će pomoći održati mozak zdravijim dulje vrijeme.

Tim stručnjaka analizirao je koncentraciju oko 3000 proteina u krvnoj plazmi gotovo 5000 Britanaca u dobi između 45 i 82 godine. Analiza je otkrila da 13 proteina snažno povezanih sa starenjem mozga stvara tri vrhunca vezana uz dob kada ljudi navrše otprilike 57, 70 i 78 godina.

Stručnjaci upozoravaju da rast razine ovih 13 proteina može odražavati promjene u zdravlju mozga u tim specifičnim godinama.

Protein brevican (BCAN) povezan je s pojavom demencije, moždanog udara i problema s kretanjem, a i protein GDF15 veže se uz bolesti uobičajene prilikom starenja.

Ključno je peto desetljeće života

Sve ovo moglo bi biti iznimno bitno za razmatranje intervencija u procesu starenja mozga s ciljem odgađanja pojave bolesti kao što je demencija.

Istraživanje je vodio tim sa Sveučilišta Zhengzhou u Kini, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu Nature Aging.

'Otkrili smo da je kasno peto desetljeće potencijalna vremenska točka za početak starenja mozga. Osim toga, naša je studija pokazala da su sedmo i kasno sedmo desetljeće također bitne vremenske točke u starenju mozga', poručili su stručnjaci. Ova studija doprinosi premošćivanju suštinskih praznina u pojašnjavanju molekularnih mehanizama starenja mozga, sa značajnim implikacijama za razvoj biomarkera za to, kao i personaliziranih terapija za naknadne poremećaje povezane sa starenjem.

Ovo otkriće dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su odvojena istraživanja također odredila desetljeća života tijekom kojih tijelo najviše stari - razbijajući ideju da se to događa postupno.

Zabrinjavajuće zvuči i podatak da je broj ljudi s dijagnosticiranom Alzheimerovom bolešću u Ujedinjenom Kraljevstvu porastao s oko 340.000 u 2011. na gotovo 550.000 u 2019., a predviđanja pokazuju da će dva milijuna ljudi u toj zemlji imati demenciju do 2050. godine.

Nadalje, u rujnu je tim znanstvenika sa Stanforda utvrdio da promjene povezane sa starenjem, uključujući usporavanje metabolizma, boranje kože i povećanu sklonost bolestima, pokazuju značajne vrhunce u dobi od 44 i 60 godina.

Te promjene mogu dovesti do debljanja ili jačih učinaka pijenja alkohola.

Dr. Michael Snyder, profesor genetike na Sveučilištu Stanford i stariji autor studije, rekao je: 'Ljudi pretpostavljaju da svatko stari postupno. Ispostavilo se da većina promjena nije linearna.'

Kako bi se ublažio utjecaj ovih dramatičnih 'valova' starenja, tim predlaže da ljudi koji se približavaju prekretnicama od 44 i 60 godina češće vježbaju i usvoje zdraviju prehranu.

Znanstvenici su tijekom analize primijetili da se 81 posto promatranih molekula, uključujući proteine ​​i RNK, promijenilo u najmanje jednom valu.

Tim je naposljetku zaključio da se značajna disregulacija javlja u dva glavna razdoblja - u dobi od 44 godine, koja uzrokuje najveći pomak, te u 60. godini.

'Ova su istraživanja vjerojatno vrlo dobro usklađena s iskustvima koja smo sami stekli ili smo čuli od drugih koji percipiraju nagli pad fiziološke sposobnosti', rekao je dr. Steve Hoffmann s Instituta za starenje Leibniz u Njemačkoj za Wall Street Journal.

'Identificiranje i proučavanje ovih čimbenika trebalo bi biti prioritet za buduća istraživanja', rekao je dr. Xiaotao Shen, bivši postdoktorand na Stanfordu, a sada docent na Nanyang Technological University u Singapuru. Kod ljudi u 40-im godinama uočene su značajne promjene u broju molekula povezanih s alkoholom, kofeinom i metabolizmom lipida, kao i pomake u markerima povezanima s kardiovaskularnim bolestima te starenjem kože i mišića.

Sličan, ali manje izražen 'val' starenja zabilježen je u dobi od 60 godina.

Moguće je da bi neke od ovih promjena mogle biti povezane s načinom života ili čimbenicima ponašanja koji se grupiraju u ovim dobnim skupinama, zaključio je dr. Snyder.