Ako ste proteklih tjedana prošli bez šmrcanja, kihanja i povišene temperature - među rijetkima ste! A gotovo su neznatne šanse da ne poznajete barem jednu osobu koja je u posljednje vrijeme morala nekoliko dana ležati kod kuće zbog bolesti.

Razlog velike vjerojatnost da ste vi ili netko vama blizak u posljednje vrijeme bili bolesni leži u čak tri virusa koja se rapidno šire stanovništvom, a imaju vrlo slične simptome.

Riječ je o gripi, hripavcu i koronavirusu, ali i o uobičajenim prehladama, čijem širenju itekako ide u prilog činjenica da provodimo vrijeme družeći se u zatvorenom, s visokim izgledima za porast njihova širenja dolaskom blagdana.

'Važno je na vrijeme liječiti ove bolesti jer uz njih postajete osjetljiviji i narušenog imuniteta te riskirate i neku opasniju zarazu', ističe dr. Priya Soni za New York Times.

Koji su prvi simptomi gripe, koronavirusa, prehlade i hripavca?

Simptomi gripe javljaju se brzo - često samo dan nakon kontakta s nekim tko je bio bolestan - i mogu se osjetiti po cijelom tijelu kao izrazita bol u kostima i mišićima, praćena osjećajem malaksalosti i premorenosti.

'Ljudi s gripom često opisuju taj osjećaj kao da ih je udario kamion', rekao je dr. Chang.

U slučaju prehlade mogu proći dva ili tri dana da se pojave prvi simptomi i mnogo su blaži, najčešće ograničeni na blažu temperaturu, kihanje, šmrcanje i kašalj.

Covid i hripavac imaju još duža razdoblja inkubacije. Može proći u prosjeku pet dana od izlaganja koronavirusu do razvoja ranih simptoma covida, iako novije varijante mogu dovesti do aktivne infekcije već tri dana nakon izlaganja.

Faza inkubacije hripavca prosječno traje sedam do deset dana, a u početku se pojavljuju simptomi kao što su curenje nosa, kihanje, blagi kašalj i blago povišena temperatura.

Koje su ključne razlike?

Za razliku od gripe, koja se pojavljuje naglo i nerijetko u jednom danu izaziva visoku temperaturu, covid nije nužno praćen njenim porastom, kao ni prehlada. Kod njih se simptomi sporo razvijaju - možete početi šmrcati, zatim će se sljedeći dan javiti kašalj ili glavobolja, a tek onda temperatura.

Kod hripavca se stanje malo drugačije razvija. Sve počinje kao prehlada, s tipičnim simptomima koji mogu trajati tjedan ili dva. Slijede iznimno neugodni napadaji kašlja, hripanje pri udisaju, poteškoće disanja, promuklost te povraćanje sekreta, a sve to može trajati do šest tjedana.

Za razliku od hripavca, gripa i prehlada najčešće prolaze za tjedan dana (uz odgovarajuće liječenje), a trajanje zaraze koronavirusom ovisi o soju. Ipak, osoba je najčešće zdrava također za tjedan dana.

Drugi, manje uobičajeni simptomi također vam mogu pomoći u razlikovanju bolesti. Naprimjer, gripa i covid mogu uzrokovati proljev i povraćanje, a ovi gastrointestinalni problemi vjerojatniji su u male djece.

'Covid također može dovesti do iznenadnog i ozbiljnog gubitka okusa ili mirisa, što se uvelike razlikuje od privremenog slabljenja tih osjetila kada imate začepljen nos zbog prehlade ili gripe', rekao je dr. Chang.

Koliko dugo smo zarazni?

Kada je riječ o gripi, zaražena osoba može širiti virus od dana prije nego što se pojave simptomi pa sve do otprilike pet do sedam dana nakon što su počeli. Slično je i s koronavirusom, za koji je trenutno propisana izolacija od pet dana.

Znatno dulje traje izolacija zbog hripavca, posebno ako zaraženi ne uzima antibiotike. U tom slučaju ne bi smio dolaziti u kontakt s drugima tri tjedna od pojave kašlja, odnosno sve do njegova prestanka. Ako uzima antibiotike, zaraženi mora biti u izolaciji minimalno pet dana od početka terapije, a posebno je bitno izbjegavati kontakt s trudnicama, malom djecom i dojenčadi.

Ne smijemo smetnuti s uma to da bismo svakako trebali ostati kod kuće čak i ako imamo 'samo' prehladu jer se ona iznimno lako širi zbog simptoma poput kihanja i kašljanja, a najzarazniji smo tjedan dana od pojave prvih simptoma.

Je li važno znati od čega bolujemo?

Iako nam dijagnosticiranje bolesti može olakšati predviđanje koliko dugo će ona trajati te koliko smo zarazni, sama dijagnoza neće nam puno pomoći. Samim time, niti testiranje nije neophodno.

'Prema nekim procjenama, postoji više od 200 virusa koji uzrokuju prehladu i proizvode simptome kao što su curenje nosa, kašalj ili groznica. Većini ljudi nije potrebno testiranje da bi utvrdili koji virus uzrokuje njihove simptome', rekla je za CNN dr. Leana Wen.

Pojasnila je da je ključno slijediti upute liječnika, a one se najčešće svode na dostatan odmor, povećan unos tekućine i pravilno uzimanje lijekova za snižavanje temperature.

Još jedan razlog za to što testiranje nije neophodno jest činjenica da možemo biti pozitivni na više od jednog virusa.

'U studiji iz 2019. istraživači su ispitali više od 44.000 slučajeva respiratornih bolesti u Škotskoj i testirali ljude na 11 virusa, uključujući rinovirus, koronavirus, gripu i RSV. Od svih pacijenata koji su bili pozitivni na jedan virus, 11 posto ih je imalo koinfekciju jednim ili više virusa. Neki su pacijenti nosili u sebi čak pet virusa u isto vrijeme', kaže dr. Wen.

Kada otići liječniku, a kada na hitnu?

Kada krene snažna grlobolja, nekontrolirani kašalj ili iznimno visoka temperatura, mnogi se u strahu odlučuju na odlazak na hitnu. Međutim to je rijetko nužno.

'Odlazak na hitnu nužan je samo za iznenadne i teške simptome kao što su bol u prsima, otežano disanje i napadaji. S druge strane, simptomi koji traju danima ukazuju na nužnost odlasku liječniku opće medicine, a on će, ako se to pokaže nužnim, savjetovati odlazak na hitnu ili daljnje pretrage', ističe dr. Wen i poručuje za kraj:

'Još nije kasno za cijepljenje protiv gripe ili koronavirusa. Ova cjepiva smanjuju mogućnost zaraze virusom i, što je najvažnije, smanjuju mogućnost teške bolesti čak i ako se zarazite. Drugi koraci za sprječavanje infekcije uključuju često pranje ruku, držanje podalje od osoba sa simptomima sličnim prehladi i nošenje maski u zatvorenim, prepunim prostorima.'