Istraživanje koje su proveli liječnici na sveučilištu Cornell i objavili u znanstvenom časopisu CyberPsychology, o ponašanju i društvenom umrežavanju, obuhvatilo je i Facebook
Otvaranje profila na Facebooku, prenosi PourFemme, ili nekoj drugoj društvenoj mreži, čavrljanje i komentiranje nekih statsusa, tema, tekstova pa čak i dopisivanje s ljudima koje ne poznajemo, vrlo je dobra terapija za sve one koji su zatvoreni ili imaju problema s uspostavom kontakata. Na taj način, iza virtualnog profila, pod pseudonimom ili pod svojim imenom, lakše će se upustiti u kontakt jer ga krije i štiti zaslon računala. Svoje pogreške i mane, ako one to uopće jesu, sakrit će ili ih s vremenom prihvatiti i prerasti.
'Lajkovima' do samopouzdanja
Na društvenim će mrežama zbog neke svoje objave, teksta, linka ili fotografije dobiti niz komplimenta a 'lajkovi' su ti koji će biti zaslužni za porast samopouzdanja. Istraživanje koje su proveli liječnici na sveučilištu Cornell i objavili ga u znanstvenom časopisu CyberPsychology, o ponašanju i društvenom umrežavanju, obuhvatilo je Facebook, ali i društveno umrežavanje uopće, pa tako i Twitter, gdje ljudi često imaju prilike razgovarati sa strancima.
Istraživanje dvojice liječnika, Jeffreyja Hancocka i Amya Gonzalesa, koje je uključilo 63 studenta, podrazumijevalo je podjelu na tri grupe; prva je grupa imala slobodan pristup Facebooku bez ograničenja, druga je imala vremensko ograničenje, a treća je imala apsolutnu zabranu korištenja interneta. Na kraju studije svi su ispitanici dobili upitnik za mjerenje samopoštovanja te je utvrđeno da su djeca koja mogu koristiti Facebook, pa čak i u ograničenom vremenu, imala puno više samopouzdanja od onih koji nisu mogli koristiti.