Sve smo češće svjedoci kako se kod sve mlađih osoba javljaju zdravstvene teškoće potaknute nezdravim navikama, osobito kad se radi o prehrani.

Dr. Davor Radić, gastroenterolog i specijalist interne medicine iz Croatia Poliklinike, ističe kako postoje niz preventivnih mjera koje ljudi mogu poduzeti kako bi smanjili rizik od najčešćih gastroenteroloških problema, poput gastritisa, refluksa ili bolesti jetre...

'Paradoksalno, današnje preventivne mjere predstavljaju povratak običajima koje su naši preci spontano prakticirali tisućljećima. Zanimljivo je kako su namirnice koje su prije 40-50 godina bile dio svakodnevne prehrane danas označene kao 'superhrana' ili 'antikancerogena hrana'. Kad me pacijenti pitaju je li nešto zdravo za njih, često im predlažem jednostavan test: 'Zapitajte se bi li to vaša prabaka napravila?' Naši su preci intuitivno živjeli ono što danas smatramo ključnim preventivnim mjerama, koje se najviše ogledaju u prehrani, tjelesnoj aktivnosti i kvalitetnom odmoru. Izbjegavanje prejedanja ključno je za zdravlje probavnog sustava, a to se postiže uzimanjem više manjih obroka tijekom dana i izbjegavanjem kasnih obroka, barem 3-4 sata prije spavanja. Prvi obrok dana, doručak, može biti jednostavan poput voćke (npr. jabuka ili banana)', objašnjava stručnjak.

Najveći problem modernog čovjeka, dodaje, je užurbanost i potreba za stalnim 'činjenjem', što često dovodi do zanemarivanja vlastitog fizičkog i mentalnog zdravlja te udaljavanja od prirode.

'Zbog manjka vremena ljudi često donose loše odluke, jedu neredovito, preskaču obroke, a kada jedu, posežu za industrijski procesuiranom hranom. Prvi korak prema zdravijem životu je odlučiti vratiti vrijeme koje svakodnevno gubimo, i posvetiti se prirodnijem načinu života. Promjene u prehrani su očite - hrana koju su naši preci konzumirali bila je bogata vlaknima iz voća i povrća te siromašna zasićenim mastima. Stoga je preporuka jesti barem 5 porcija povrća i voća dnevno (jedna porcija je veličine šake) te smanjiti unos zasićenih masti (iz crvenog mesa, palminog ulja, maslaca, margarina) na minimum. Za crveno meso preporučuje se ograničiti unos na oko 300 grama tjedno. Umjesto crvenog mesa zdravije je jesti ribu i bijelo meso (piletina, puretina). Zasićene masti treba zamijeniti hranom koja je izvor zdravijih nezasićenih masti ( maslinovo, bućino ulje, orašasti plodovi).'

Dodatne važne mjere uključuju upravljanje stresom, izbjegavanje pušenja i alkohola te redovitu tjelovježbu. Osoba koja slijedi ove principe lakše će održavati zdravu tjelesnu težinu. Ovakav način prehrane pomaže u prevenciji refluksa i gastritisa, dok vlakna pomažu održati zdravu crijevnu mikrofloru i smanjuju rizik od kroničnih probavnih bolesti. Za zdravlje jetre posebno je važno ograničiti unos alkohola', kaže stručnjak.

Kome se preporučuje kolonoskopija

Rak debelog crijeva jedna je od najučestalijih malignih bolesti danas, a kolonoskopija, dodaje, je ključna za rano otkrivanje.

'Svim osobama starijima od 50 godina, prema sadašnjim smjernicama, preporuča se kolonoskopija. Kod osoba koje imaju bliske srodnike u prvoj liniji (roditelji, braća i sestre) s dijagnozom raka debelog crijeva, kolonoskopija se preporuča već s 45 godina ili najmanje 10 godina prije dobi u kojoj je oboljeli srodnik imao dijagnozu, ovisno o tome što nastupi ranije. Kolonoskopija se smatra zlatnim standardom u ranom otkrivanju polipa, tvorbi koje izrastaju iz sluznice debelog crijeva, a koje se s vremenom i rastom mogu razviti u karcinom debelog crijeva. Pravovremenim otkrivanjem i uklanjanjem polipa dok su još u dobroćudnoj fazi može se učinkovito spriječiti razvoj karcinoma. Nakon inicijalne kolonoskopije, uz odsustvo čimbenike rizika, preporučuje se kontrolna kolonoskopija svakih 10 godina. Kod rizičnih pacijenata pregled se obaljva češće, ovisno o broju, vrsti i veličini polipa te prisutnosti tumora u obiteljskoj povijesti', kaže liječnik.

Crijevni mikrobiom je, dodaje dr. Radić, iznimno bitan.

'Crijevni mikrobiom je od ključnog značaja za zdravlje probavnog sustava i imunitet. Unutar naših crijeva živi fascinantan svijet mikroorganizama koji nazivamo crijevnim mikrobiomom. Ova složena zajednica bakterija nije važna samo za probavu - ona je ključna za zdravlje cijelog organizma. Kada se ravnoteža ovih bakterija poremeti, stanje koje liječnici nazivaju disbiozom, mogu se javiti različiti zdravstveni problemi. Zanimljivo je kako poremećaj crijevne flore može utjecati na toliko različitih aspekata našeg zdravlja. Od očekivanih problema poput sindroma iritabilnog crijeva ili upalnih bolesti crijeva, do naizgled nepovezanih stanja poput pretilosti, dijabetesa ili čak mentalnog zdravlja. Znanstvenici su otkrili fascinantnu vezu između crijeva i mozga, takozvanu crijevno-mozak os, koja objašnjava kako stanje našeg mikrobioma može utjecati na raspoloženje, anksioznost, pa čak i rizik od Alzheimerove bolesti', rekao je.

Na zdravlje našeg mikrobioma, dodaje liječnik, možemo značajno utjecati svakodnevnim izborima.

'Ključ je u raznolikosti prehrane - što više različitih boja na tanjuru, to bolje za naše crijevne bakterije. Fermentirane namirnice poput jogurta ili kiselog kupusa posebno su dragocjene za održavanje zdrave crijevne flore. Također je važno mudro koristiti antibiotike, jer oni ne razlikuju dobre od loših bakterija. Ne smijemo zaboraviti ni utjecaj stresa i tjelovježbe na naš mikrobiom. Redovita aktivnost i upravljanje stresom mogu značajno doprinijeti zdravlju naših crijeva, a time i cijelog organizma. Brinući o našem mikrobiomu, zapravo brinemo o cjelokupnom zdravlju - od imuniteta do mentalnog blagostanja', savjetuje dr. Radić.

Strah od nelagode tijekom gastroskopije, dodaje liječnik, često može spriječiti ljude da obave ovaj pregled.

'Procedura je neugodna, ali kratka i prosječno traje 3-4 minute. Danas se postupak može obaviti pod sedacijom, što ga čini znatno ugodnijim. Gastroskopija je važan dijagnostički alat za rano otkrivanje problema poput gastritisa, čireva i tumora, a može spriječiti ozbiljnije komplikacije kroz pravodobno liječenje', kaže.

Bezalkoholna masna bolest jetre (NAFLD) postaje sve češći problem, osobito zbog porasta pretilosti, upozorava liječnik.

'Termin NAFLD (nealkoholna masna bolest jetre) nedavno je zamijenjen nazivom MASLD (Metabolic Associated Steatotic Liver Disease) ili metabolički povezana steatozna bolest jetre. Ova promjena u terminologiji nije samo semantička - ona preciznije opisuje povezanost bolesti s metaboličkim poremećajima poput inzulinske rezistencije, pretilosti i dijabetesa tipa 2. Zabrinjavajući porast pretilosti među mlađom populacijom direktno se odražava na povećanu incidenciju MASLD-a. Prevencija ove bolesti temelji se na održavanju zdrave tjelesne težine i uravnoteženoj prehrani. Ključne preventivne mjere uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, smanjeni unos rafiniranih šećera i prerađenih namirnica te izbjegavanje prekomjernog unosa masne hrane. Posebno značajan faktor u razvoju MASLD-a je kronični stres, koji kroz povišene razine kortizola potiče pohranu masnoća i razvoj inzulinske rezistencije. Posljedično dolazi do pojačanog nakupljanja masti u jetri. Stres često rezultira kompulzivnim unosom visokokalorične hrane, što dodatno opterećuje jetrenu funkciju. Nadalje, stresom izazvana upalna stanja i poremećaji spavanja mogu značajno ubrzati progresiju bolesti. Sveobuhvatni pristup prevenciji i liječenju MASLD-a mora stoga uključivati ne samo prehrambene modifikacije, već i strategije za učinkovito upravljanje stresom te poboljšanje kvalitete sna', rekao je stručnjak.

Prema riječima dr. Radića, redovita tjelovježba igra važnu ulogu u prevenciji gastrointestinalnih bolesti.

'Redovita tjelesna aktivnost predstavlja jedan od temeljnih faktora u održavanju zdravlja probavnog sustava. Znanstvena istraživanja pokazuju da umjerena tjelesna aktivnost značajno poboljšava probavnu funkciju kroz nekoliko mehanizama: potiče peristaltiku crijeva i ubrzava prolazak hrane kroz probavni sustav, čime se smanjuje rizik od zatvora. Redovito kretanje također pojačava prokrvljenost probavnih organa, što poboljšava njihovu funkciju i regeneraciju. Savjetuje se svakodnevno hodanje u trajanju 30-45 minuta, lagano trčanje ili brži hod, vježbe jačanja trbušnih mišića, vježbe istezanja, pilates ili joga, posebice položaje koji uključuju rotacije i istezanje trbuha. Kod aktivnosti važno je da osoba osjeti blago znojenje, lagano ubrzano disanje , ali da može uredno razgovarati tijekom aktivnosti, što predstavlja umjeren intenzitet vježbanja. Pretjerano intenzivna aktivnost može imati suprotan učinak i izazvati probavne smetnje. Optimalno je vježbati barem sat vremena nakon manjeg obroka. Redovita tjelesna aktivnost također pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, što je posebno važno za prevenciju refluksa i drugih probavnih tegoba. Dodatno, vježbanje smanjuje stres, koji je često okidač za razvoj različitih gastrointestinalnih poremećaja', savjetuje.