Svatko od nas zna za nekolicinu uspješnih menadžera koji žive sto na sat i još se k tome bave svim mogućim aktivnostima koje pumpaju adrenalin. Dok tako žive, sve je super, zdravi su ko dren, a onda neki od njih odu na godišnji odmor i – pukne ih infarkt! Drugi pak žive usporeno i sjedilački, pa opet nekako izdržavaju godinu i na kraju – hitnu zovu iz ljetovališta. Iako je infarkt prvi uzrok smrti na odmoru, srećom je to ipak u vrlo malom broju. No to što je smrt rijetka, ne znači da izostaju blaži simptomi.

Zanimljivo je da se na stres i zdravstvene tegobe povezane sa stresom na odmoru najviše žale ekstremi: na jednoj su strani mladi, zdravi, vitki, ubrzani, a na drugoj pretili, spori, neaktivni. Stručnjaci objašnjavaju: dok smo u ustaljenom radnom ritmu, tijelo zna da je izloženo svakakvim opasnostima i drži uključene zaštitne mehanizme. Kad sami sebi kažemo da idemo na odmor od svega, tijelu dajemo signal da je opasnost prošla. Tijelo tada zaključuje kako je došlo vrijeme da se i zaštita malo odmori. A kad zaštita popusti, često izbije ono što se mjesecima ili godinama skriveno kuhalo.

Ne zaboravite da je navika na određenu dnevnu rutinu ugrađena u temelje našeg održanja, pa svaka nagla promjena predstavlja dodatni stres. Stoga, čak i kad želite učiniti promjenu nabolje (usporiti ako previše radite ili se početi kretati ako ste neaktivni), činite to polako i postepeno.

Bez obzira na to kako živite, svima se savjetuje da jednom dnevno meditiraju ili primijene neku tehniku opuštanja i relaksacije te da se redovito bave umjerenom tjelovježbom. Za ljude izložene svakodnevnom intenzivnom stresu relaksacija i tjelovježba trebale bi biti nezaobilazna navika poput pranja zuba. Ne pridržavate li se ovih savjeta tijekom godine, barem desetak dana prije odlaska na odmor odaberite jedan od poznatih načina opuštanja i relaksacije i primjenjujte ga oko pola sata dnevno, najbolje u dvije ili tri seanse. Ako se nedovoljno krećete, zaboravite odlazak na posao automobilom i javnim prijevozom. Pješačite barem dio puta te do odlaska na godišnji polako pojačavajte intenzitet i raznovrsnost tjelesnih aktivnosti.

Opsežno istraživanje provedeno u Americi prije nekoliko godina na više tisuća odraslih ukazalo je na nekoliko nezdravih navika koje su čak kod 84 posto ispitanika toliko opterećivale srce da su značajno povećale šansu za infarkt. Naime, utvrđeno je da je 53 posto osoba na odmoru i dalje izloženo stresu, 34 posto previše jede, 36 posto pije previše alkohola, a 59 posto onih koji su tijekom godine neaktivni pretjeruje s tjelesnim naprezanjima.

Pokazalo se tada da je nagla promjena zaista važan faktor, jer je rizik najveći tijekom prva dva dana godišnjeg odmora. Nije svejedno ni kako odmarate: najizloženiji su oni koji putuju automobilom i kampiraju te osobe koje redovito uzimaju lijekove (dobar dio ljudi na odmoru zaboravi uzimati lijekove ili ih uzima neredovito).

Poznato je da se prosječni suvremeni zapadnjak nedovoljno smije. Često nam se čini da se redovito viđamo samo s onima koje srećemo na poslu, dok za one koje volimo nikad nemamo dovoljno vremena. Ako je moguće, s nekima od dragih ljudi organizirajte zajedničko ljetovanje ili dio odmora odvojite za posjete obitelji i zanemarenim prijateljima. Zaboravite brige, skupa se veselite i smijte se što više. Promjena mjesta boravka iznimno je važna: nemate li novca za ljetovanje negdje daleko, do zgodnih izletišta u okolici grada u kojem živite uvijek je moguće doći.

Čak i ako ste dobili dva tjedna godišnjeg i prije toga radili 12 sati dnevno radi dovršavanja svega što je šef postavio kao uvjet za odlazak na odmor, nemojte si upropastiti ljetovanje time što ćete doći kući s posla u osam navečer pa do četiri ujutro spremati kuću i pakirati stvari u torbe i auto. Radije krenite na odmor dan kasnije: naspavajte se i sutradan polako i smireno spakirajte stvari, zalijte cvijeće i spremite u kući ono što ne može čekati povratak.

Da bi odmor zaista bio oporavak za tijelo i dušu, važno je dovoljno spavati i odmarati se, ali i u što većoj mjeri baviti se aktivnostima u kojima uživate, što god to bilo. Jedite umjereno i po mogućnosti laganu i sezonsku hranu. Pijte što više tekućine i ne pretjerujte s alkoholom (danju, kad je najtoplije, pokušajte potpuno zaboraviti alkohol, osim možda čašice vina poslije ručka). Nađite više vremena za seks i nježnosti.

Kod intenzivnije tjelovježbe mjerite puls – dobro je ako se malo ubrza i ako se oznojite, ali ne pretjerujte, tim više što su vani visoke temperature zraka. Lagano pojačavajte aktivnosti svakoga dana i pobrinite se da stupanj kondicije koji steknete na odmoru održite i tijekom sljedeće radne godine. Ništa manje nije važno po povratku kući održati i ostale novostečene navike poput smijanja, druženja, zdrave prehrane, redovitog seksa i dovoljno spavanja.