Dojam da žene često imaju oštriji sluh od muškaraca ne samo da bi nekima mogao zvučati istinito, već postoji znanstvena potvrda koja to dokazuje, prema britanskim i francuskim znanstvenicima
Nakon testiranja provedenog na oko 450 ljudi u 13 zemalja, tim je otkrio rezultate koji pokazuju da žene 'obično' imaju amplitudu sluha od oko dva decibela osjetljiviju od muškaraca.
'Žene dosljedno pokazuju veću osjetljivost za 2 decibela u prosjeku u cijelom frekvencijskom spektru testiranom u svim uzorkovanim populacijama', zaključuje tim znanstvenika u radu objavljenom u časopisu Scientific Reports.
Dokazano zašto žene čuju bolje od muškaraca
Zaključivši da sluh u žena može biti do 6 kHz oštriji od onoga u muškaraca u nekim populacijama, znanstveni tim je ustvrdio da žene ne samo da pokazuju 'pojačanu kohlearnu osjetljivost' - misleći na tekućinom ispunjen dio unutarnjeg uha koji pomaže pretvoriti zvučne valove kako bi ih mozak mogao čitati - nego nadmašuju muškarce u drugim akustičnim testovima.
To je zato što žene imaju 'superiornu funkciju i u perifernom slušnom sustavu i u središnjem slušnom putu', tvrde znanstvenici.
'Bili smo iznenađeni kada smo otkrili da su žene imale dva decibela osjetljiviji sluh u svim populacijama koje smo mjerili, a to je uzrok većine varijacija među pojedincima', rekao je Turi King sa Sveučilišta u Bathu.
Ljudi koji žive u šumama imaju najveću osjetljivost sluha
Izvan razlika između muškaraca i žena, testovi su pokazali da ljudi koji žive u šumama imaju 'najveću osjetljivost sluha' dok su muškarci s planine prošli najgore, a ljudi koji 'žive na velikim nadmorskim visinama' imaju ono što su istraživači opisali kao najnižu osjetljivost sluha.
Znanstvenici su otkrili da stanovništvo, okoliš i jezik značajno pridonose varijacijama u sluhu, ovisno o čimbenicima kao što su 'različiti zvučni pejzaži', razina buke i izloženost zagađenju.
'Naša otkrića dovode u pitanje postojeće pretpostavke i ističu potrebu da se pri proučavanju sluha uzmu u obzir i biološki čimbenici i čimbenici okoliša', rekla je Patricia Balaresque iz Centra za istraživanje bioraznolikosti i okoliša (CRBE) u Toulouseu.