Definicija uspjeha je jednostavna, a u automobilskoj industriji ona se mjeri ekonomskom isplativošću i količinom prodanih vozila. Malo koji automobil, stoga, rezultatom se može mjeriti s Volkswagenovom Bubom koja je u prvoj generaciji proizvedena u čak 21,5 milijuna primjeraka
Volkswagen je taj kultni narodni automobil neobičnog izgleda i pristupačne cijene proizvodio diljem svijeta, 1972. čak i u Sarajevu, a proizvodnja je u konačnici okončana u Meksiku prije nešto manje od deset godina, gdje se i danas, u taksi službi, koristi nekoliko tisuća primjeraka.
S obzirom na zvjezdane rezultate i status koji je ovaj automobil stekao među svim društvenim slojevima, pomalo čudi to da je Volkswagen tek prije petnaest godina odlučio predstaviti nasljednicu. Drugom generacijom Volkswagen je promijenio dobitnu formulu. Nova Buba vizualno je nalikovala staroj, no dok je prva generacija dijelila gene s Porscheom, uključujući arhitekturu s motorom na stražnjoj osovini, nova je bila Golfova blizanka za koju je valjalo izdvojiti poprilično više novčanica. Druga generacija Bube prodana je u 1,15 milijuna primjeraka, od toga najviše u SAD-u, dok je kod nas pronašla tek 156 kupaca.
Pred nama je sada treća generacija koja je u odnosu na prethodnicu porasla u dimenzijama (15 cm u dužinu i 8 cm u širinu) te dobila aerodinamičniji profil. Buba se i dalje gradi na platformi Golfa, no uz brojne preinake, pa je tako dio komponenata šasije preuzet s Jette, a dio s Passata. Volkswagen se odlučio i na korištenje dviju arhitektura stražnjeg ovjesa, pa dok je prednji standardni McPherson, straga je na svim modelima, osim najsnažnijeg benzinca koji je dobio multilink, smještena polukruta torzijska osovina.
Povećanje dimenzija odrazilo se na ponudu prostora za putnike i prtljagu, a zahvaljujući dinamičnijoj liniji i potrošnja je primjetno niža no što je to bio slučaj kod prethodne generacije. Prtljažnik tako sada zaprima gotovo stotinu litara više, odnosno tristotinjak litara, dok s preklapanjem stražnje klupe iskoristivi prostor raste na 900 litara.
U Volkswagenu ne skrivaju to da su Bubu namijenili mlađoj, tehnološki orijentiranoj generaciji. Po prvi put se tako u jednom Volkswagenu našao Fenderov audiosustav na koji je moguće spojiti mobitele, USB stickove i druge vanjske multimedijalne izvore koji potom reproduciraju zvuk 10-kanalnim 400-watnim zvučnim sustavom. Tu je i čitava paleta kojekakvih metoda individualizacije modela, od vanjskih boja i naljepnica do aluminijskih felgi (najmanje 16') te raznobojnih panela i presvlaka u unutrašnjosti.
Buba će već serijski dolaziti s bogatim paketom opreme, no u Volkswagenu kažu da cijenom odgovara podjednako opremljenom Golfu. Početni model 1.2 TSI starta s cijenom od 144.000 kuna, što je prema izračunu domaćeg zastupnika za Volkswagenova vozila 40.000 kuna niža cijena no što je to bio slučaj s prethodnom generacijom. Najprestižniji model s dvolitrenim benzincem, 210 KS i automatiziranim mjenjačem DSG košta 221.000 kuna.
Nakon što smo je i sami imali prilike isprobati na zavojitim istarskim cestama, uvjereni smo da Volkswagen neće imati problem premašiti rezultat njezine prethodnice.