Građani Hrvatske imaju prosječan životni vijek od 76 godina, što je za gotovo tri godine manje od prosjeka u Europskoj uniji, gdje građani prosječno žive 78,7 godina. Hrvatsko stanovništvo je i u trendu progresivnog starenja jer je udio starijih od 65 godina dosegnuo 17,3 posto, a mlađih od 14 godina smanjen je na 15,4 posto, pokazuju podaci analize tržišta zadovoljstva korisnika zdravstvenih usluga u Hrvatskoj koje je predstavila tvrtka Promeritus savjetovanje.

Vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj su cirkulacijske bolesti, zloćudni tumori, ozljede i trovanja te bolesti probavnog i dišnog sustava. Takvo loše zdravstveno stanje nacije rezultat je velikog broja pušača u populaciji, ali i prekomjerne težine te nepostojanje navika prakticiranja tjelovježbe.

Podaci pokazuju da su građani Hrvatske svjesni takvoga stanja. 70 posto njih strahuje od bolesti ozljeda ili smrti u obitelji, a prisutan je i strah od financijske krize te nepredvidive budućnosti. Uočen je i trend traženja pomoći kod liječnika privatne prakse. Naime, 45 posto građana barem je jednom posjetilo privatnog liječnika, a tijekom 2008. godine građani su na liječnike privatne prakse potrošili 610 milijuna kuna.

'Muškarci češće posjećuju privatne liječnike nego žene, i to zbog brzine usluge, kvalitete te nezadovoljstva javnim sektorom. Među privatnim specijalističkim ordinacijama najposjećenije su one ginekološke, internističke te oftalmološke', pojasnila je dr. Terezija Šarić, direktorica Promeritus savjetovanja.

Navela je i da 65 posto hrvatskih građana traži drugo liječničko mišljenje jer traže kvalitetan odgovor i preporuku. Građani se sve češće obraćaju privatnim liječnicima jer, kako pokazuju podaci, smatraju da oni pružaju kvalitetnije usluge. Upravo to je razlog što je 45 posto ljudi spremno dodatno platiti za kvalitetnu medicinsku uslugu.