Više od 150 akademika, intelektualaca i pisaca, uključujući nobelovca J. M. Coetzeea, u novom izvješću radne skupine Centra za etiku životinja Sveučilišta Oxford, pod nazivom 'Normalizacija nezamislivog', pozvalo je na 'denormalizaciju' pokusa na životinjama
Skupina od preko 150 intelektualaca pozvala je na prestanak pokusa na životinjama izvješćem radne skupine Centra za etiku životinja Sveučilišta Oxford, pod nazivom 'Normalizacija nezamislivog'. Osim nobelovca J. M. Coetzeea, ostali potpisnici izvješća su John Pritchard, bivši biskup iz Oxforda, profesor Keith Ward sa Sveučilišta Oxford, profesor Stanley Hauerwas iz Škole Duke Divinity i profesor Conor Gearty iz Londonske ekonomske škole.
'Namjerno i rutinsko zlostavljanje nedužnih životinja, koje uključuje povredu, bol, patnju, stres zatočenja, manipulaciju, trgovinu i smrt, trebalo bi biti nezamislivo. Ipak, testiranje na životinjama upravo je to - 'normalizacija nezamislivog'. Procjenjuje se da se diljem svijeta godišnje koristi 115,3 milijuna životinja za pokuse. Što se tiče povrede, boli, patnje i smrti, to predstavlja jedno od glavnih moralnih pitanja današnjega vremena', procjena je autora izvješća.
Radna skupina sastavljena od 20 vodećih etičara i znanstvenika zaključila je da su pokusi na životinjama moralno i znanstveno pogrešni. Izvješće s više od 50.000 riječi vjerojatno je najopsežnija kritika pokusa na životinjama dosad objavljena. Naručile su ga organizacije BUAV i Cruelty Free International kao nezavisan etički osvrt, a članovi radne skupine naglasili su da organizacija BUAV nije ni na koji način utjecala na njihove zaključke.
'Moralni argumenti u korist pokusa na životinjama zaista ne drže vodu. Gledali smo glavne argumente u službenim izvješćima i našli nedostatke. Da su bilo koji od njih moralno valjani, opravdali bi i pokuse na ljudima', kaže profesor Andrew Linzey, suurednik izvješća i teolog na Sveučilištu Oxford.
Izvješće zaključuje da se 'normalizacija' pokusa na životinjama kosi s onime što danas znamo o opsegu na koji životinje mogu biti ozlijeđene. Ne može se zanemariti pitanje složenosti životinjske svjesnosti, osobito sposobnost životinja da iskuse bol i užitak. Za razliku od naših predaka, mi sada znamo, onoliko razumno koliko možemo znati o ljudima, da životinje (posebno sisavci, ptice i gmazovi) doživljavaju ne samo bol, nego i šok, strah, predosjećaj, traumu, tjeskobu, stres, tjeskobu, iščekivanje i užas.
Pokusi se temelje na diskreditirajućoj ideji da su životinje samo alati za ljudsku upotrebu, zamjenjivi predmeti i robe koje se može iskoristiti i odbaciti onako kako ljudima odgovara.
No ideja 'normalizacije' pokusa na životinjama suočava se s izazovom novog moralnog razmišljanja koje drži da osjećajna bića nisu samo stvari, objekti, strojevi ili alati, nego imaju vlastitu vrijednost i zaslužuju poštovanje, a nadopunjuje se nizom propisa i kontrola, što u stvarnosti vrlo malo koristi zaštiti životinja, a često čini obrnuto, opravdava se ponavljajućim tvrdnjama da interes ljudi zahtijeva takve pokuse, no treba postaviti pitanje imaju li ljudi doista koristi od zlostavljanja životinja.
Cijelo izvješće može se pročitati ovdje