Nedugo nakon što je proslavio svoj 41. rođendan, britanski autor i ugledni zoolog dr. David Bainbridge učinio je nešto za čim je čeznuo osam godina: kupio je sportski automobil Lotus i time izazvao čuđenje svojih kolega s Cambridgea, piše Daily Mail. Nitko se poznatom znanstveniku i ocu troje djece nije usudio predbaciti da je kupio brzi automobil zbog krize srednjih godina. No dr. Bainbridge otvorio je tu temu sam: 'Kriza? Što je kriza srednjih godina?' i počeo secirati naše predrasude. U svojoj novoj knjizi o srednjim godinama Bainbridge objašnjava: 'Nisam kupio automobil kako bih ublažio tjeskobu zbog svog tjelesnog ili duševnog propadanja, niti se bojim nadolazeće smrti, niti želim zavoditi mlade žene koje bi navodno trebao privući bucmasti muškarac u svijetloplavom automobilu. Kupio sam automobil jer sam ga htio', kaže Bainbridge i tvrdi da je činjenica što je tada bio na opasnom početku srednje dobi puka slučajnost.

Ne samo da je kriza srednjih godina kod muškaraca velik mit, ta se dob nepravedno smatra strašnom rupom između mladosti i starosti. Dr. Bainbridge želi da o srednjim godinama govorimo kao o specijalnom dijelu svog života, a oslanjajući se prvenstveno na zoologiju i evoluciju, proveo je više godina proučavajući fenomen srednje dobi.

Prva stvar koju moramo uočiti jest da su ljudi jedina stvorenja na planetu koja imaju izrazitu srednju dob, no postavlja se pitanje kako ćemo prepoznati da nije samo riječ o degradaciji tijela i uma? Dr. Bainbridge tvrdi da postoji obilje dokaza koji pokazuju da se naše tijelo između 40. i 60. godina još uvijek razvija. Dakle, ne plašite se širenja struka, dlaka koje rastu na čudnim mjestima, pa čak ni potrebe da kupite skupi automobil. Ako se približavate srednjim godinama, uskoro počinje jedno od najuzbudljivijih doba u vašem životu.

Zašto seks postaje bolji
Ljudi srednjih godina seksaju se češće nego što mladi ljudi misle da stariji rade. U jednom je američkom istraživanju 73 posto muškaraca i žena u dobi od 57 do 65 godina izjavilo da još uvijek imaju redovite seksualne odnose. Mnogi sredovječni ljudi seksualno su aktivniji nego kad su bili mlađi te često izražavaju veće zadovoljstvo svojim seksualnim životom.

Na prvi pogled to nema smisla budući da naša osjetila, kao što su dodir, okus i miris, slabe sa starenjem pa su seksualne informacije koje dobiva mozak slabije. Također je neosporno da nas je priroda, nakon što je izgubila interes za nas kao potencijalnim roditeljima, učinila manje privlačnima. Koža nam se bora, debljamo se, rastu nam dlake iz ušiju… Ništa od toga, međutim, nije jako važno našim partnerima.

Da bi kompenzirao promjene u našim tijelima, kaže dr. Bainbridge, naš mozak se u srednjim godinama priprema da nam naši dugogodišnji partneri izgledaju privlačniji nego što doista jesu. Objašnjenje je u evoluciji budući da parovi imaju dodatnu motivaciju da ostanu zajedno sve dok su im djeca ne odrastu.

Sreća je biti u paru
Gotovo 90 posto ljudi u brak uđe do svoje 49. godine. Postoji mnogo dokaza koji pokazuju da brak pomaže spriječiti depresiju i općenito čini ljude sretnijima. Tijekom odraslog života, postotak muškaraca koji su u braku ili u vezi bilježi stalan porast, dok je kod žena vrhunac u srednjim godinama - između 45 i 55 godina. Ta razlika ima dva glavna uzroka: žene će vjerojatno nadživjeti svoje muževe i manje je vjerojatno da će se ponovno vjenčati nakon razvoda ili perioda žalovanja.

Oba će spola s godinama uočiti mnoge pozitivne osobine svojih partnera, čak i nakon mnogo godina braka. To uključuje toleranciju, lojalnost te uzajamno davanje i uzimanje. Mladima ovo možda zvuči bolno dosadno, ali velik broj zrelih osoba osjeća najveće romantično uzbuđenje u pedesetima. Čak i sredovječni parovi koji izgledaju kao da ne komuniciraju dovoljno jedni s drugima često imaju odličan odnos, jer je njihova podsvjesna komunikacija toliko dobra da jednostavno ne trebaju puno trošiti riječi.

Srećom, naše genetsko nasljeđe kompenzira ovaj nagon za otpuštanjem kočnica kod većine sredovječnih muškaraca. Nije riječ o tome da njihov mozak ne zna cijeniti nedvojbene čari glatke kože mlade žene iz koje pršte hormoni, sredovječni muškarci jednostavno više ne djeluju po svojim primarnim nagonima. Naime, muškarac je već puno uložio u svoj brak, i to ne samo u materijalnoj vrijednosti: on je otac djece, najnemoćnije vrste od svih sisavaca i njegov je mozak programiran da želi ostati uz njih i pomoći u njihovom odgoju.

Čak i ako muž ili žena uđu u preljub, sredovječne su veze iznenađujuće robusne. Istraživanja su pokazala da su preljubi rijetko jedini uzrok razvoda, a često pružaju manje emocionalno zadovoljstvo od samog braka.

Zanimljivo, jedno novo istraživanje sugerira da bi bilo mudro da se fertilne mlade žene klone sredovječnih muškaraca, jer njihova sperma koja stari nije najpoželjnija: sredovječni muškarci imaju tri puta veću vjerojatnost da začnu dijete koje će razviti shizofreniju nego muškarci mlađi od 25. I druge bolesti, poput epilepsije, bipolarnog poremećaja i Alzheimera, povezuju se s starijim očevima. Još niste uvjereni? Istraživanja pokazuju da djeca starijih roditelja imaju slabije rezultate u kognitivnim testovima.

Mit o krizi srednjih godina
U našem politički ispravnom, postfeminističkom svijetu ipak postoji jedna skupina ljudi koja se može izrugivati bez straha od posljedica: sredovječni muškarci.
U TV-komedijama i reklamama prikazani su kao nespretni slonovi usred emocionalne krize, dok su njihove žene mudre i artikulirane. Međutim, među psiholozima vlada trenutni konsenzus da je kriza srednjih godina mit.

Taj je mit populariziran sedamdesetih godina i ocrtava se najčešće karikaturalnom slikom muškarca koji se plaši starenja, jadno se trudi da zasluži pažnju mlađih žena i ima ludu želju da se upušta u dječje aktivnosti.

No brojke govore drugačije: samo jedan u deset muškaraca prolazi kroz intenzivna emocionalna previranja u ranim srednjim godinama i većina tih kriza ima vanjski uzrok, kao što su bračni problemi ili gubitak posla, te ne postoji jasna veza s njihovim godinama. Među muškarcima koji vjeruju da su prošli psihološku krizu srednjih godina više od polovice misli da im se to dogodilo prije 40. ili nakon 50. godine.

Ipak, neki se muškarci mijenjaju nakon 40. godine – odijevaju se od glave do pete u kožu i kupuju bijesne automobile. Pa zašto to rade? Vjerojatno zato što si sada mogu priuštiti stvari koje su oduvijek željeli.

'Što god neki ljudi misle', kaže dr. Bainbridge, 'svijet nije pun sredovječnih muškaraca kojima je automobil falični simbol i koji jure proganjajući dvadesetogodišnje ljepotice.'

Gnijezdo je napokon prazno. Jupiii!
Suprotno generalnom mišljenju, manje je vjerojatno da ćemo patiti od depresije u srednjoj dobi nego u bilo kojem drugom trenutku u našim životima. Stopa anksioznih poremećaja također pada u ovoj životnoj fazi, a manje je vjerojatno i da će se shizofrenija razviti u ovoj dobi.

Neke su studije otkrile da je naš osjećaj dobrobiti i zdravlja veći tijekom srednje dobi nego u bilo kojoj drugoj fazi odraslog života. Um sredovječnih ljudi izbjegava stres i njime upravlja bolje nego u nekim drugim fazama života. S 40 godina, većina nas konačno nauči kako izbjeći destruktivnu samokritiku i usmjeriti emocije na svrhovit, fokusiran i učinkovit način. Postajemo otok stabilnosti u vrtlogu ljudskog života

Čak su i naši osobni odnosi puno stabilniji. No što se događa kad djeca napuste kuću? Ne postoji li vjerojatnost da patimo od sindroma praznog gnijezda? Malo vjerojatno. Istraživanja otkrivaju kako nema jasne korelacije između djece koja napuštaju dom i depresije u sredovječnih roditelja. U nekim slučajevima odlazak djece učvršćuje brak, a neki stručnjaci čak opisuju sindrom praznog gnijezda kao potpuni mit.

Postajemo mudriji
Sredovječni muškarci i žene na vrhuncu su svojih intelektualnih sposobnosti, koje u prosjeku počinje opadati tek nakon 65. godine, a većina psihologa vjeruje da se ljudski um i dalje razvija u srednjim godinama. Više je istraživanja pokazalo da su osobe u dobi od 40 do 60 godina prolazile bolje od mlađih u testovima koji su uključivali verbalne vještine, prostornu percepciju, matematiku, zaključivanje i planiranje.

Postoje i jasni dokazi da su te promjene povezane s činjenicom da se bijela masa mozga, koja povezuje različite dijelove mozga, zapravo povećava u srednjim godinama. Čini se da čak počinjemo razmišljati drugačije u srednjim godinama. Ukratko, kaže dr. Bainbridge, sredovječni mozak koristi fleksibilno rezoniranje i najmoćniji je stroj u poznatom nam svemiru

No što je s našim kratkoročnom memorijom koja opada nakon 50. godine? To nije važno, kaže Bainbridge, jer su ti trenuci obično privremeni. Daleko je važnije da dugoročna memorija - repozitorij svih naših mudrosti i iskustva - obično neoštećeno preživi srednje godine. Postoji još jedna ozbiljna razlika između mladog i sredovječnog mozga: stariji nisu tako brzi. No Bainbridge vjeruje da stariji kompenziraju nedostatak brzine time što su posebno vješti da vide drvo u šumi.

Eksperimenti pokazuju da sredovječne osobe mogu čuvati veću seriju informacija te ih analizirati u kontekstu umjesto da ih zbunjuju detalji. Sredovječne osobe također imaju snažne stavove o raznim pitanjima. Mladi ljudi možda misle da ste samo stari i hiroviti, no istina je da jednostavno nastavljamo uspješan hod ljudske vrste, kaže dr. Bainbridge za Daily Mail.