U najnovijem reality showu naslovljenom 'Bad Sex' (Loš seks) američke TV mreže Logo, jedan 35-godišnji vlasnik restorana u Los Angelesu, izvjesni Ryan, opisuje sebe kao nepopravljivog ovisnika o seksu. Nezasitna apetita, tvrdi da je spavao s 1.500 gayeva - koji više, koji manje - uključujući sve njih iz Zapadnog Hollywooda, ali posebno ga uzbuđuje odvlačenje u krevet nekog heteroseksualca. To prisilno ponašanje toliko je snažno, kaže, da kada nema odnos nekoliko sati, ima napade panike.
Ryan je jedan od desetero dobrovoljaca, muškaraca i žena, homo i heteroseksualaca u dobi od 20 do 40 godina, koji ispred kamera i cijele nacije rješavaju svoje seksualne probleme u grupnoj terapiji pod vodstvom samozvanog stručnjaka za seks Chrisa Donaghuea. 'Je li seks vaša droga?' – pita mreža Logo reklamirajući svoj provokativni show u kojem sada i anonimni, a ne samo holivudski seksoholičari postaju unosna TV roba.

Sve je više ovisnika o seksuProblemi ovisnika o seksu u američkim je medijima sve češća tema, a i najnoviji film britanskog redatelja Stevea McQuinnea 'Sramota' (Shame), psihološka drama o Njujorčaninu Brandonu (Michael Fassbender) iza čije se fasade uspješnog poslovnog čovjeka krije libido veličine Empire State Buildinga (u nas je nedavnom prikazan na Zagreb Film Festivalu), potaknula je američke psihijatre i stručnjake za ovisnost da opet iznova javno progovore o problemu, koji mnogi po posljedicama uspoređuju s drogom, alkoholom i kockanjem. Istraživanja dokazuju da ovisnost o seksu, kao i ostale ovisnosti pokreće hormon euforije dopamin, a sve se vrti oko toga da se dosegne vrhunac uzbuđenja, za koje treba sve više i više podražaja, sve dok se ne izgubi posao, upropasti stalna veza i uhvati kakva bolest.

Brandonov život zamagljena je gomila grozničavih seksualnih orgija i masturbacija, stan mu je krcat pornografijom, koristi usluge prostitutki i redovito posjećuje porno web stranice stavljajući na kocku posao i samopoštovanje. Njegova mučna odiseja tek je imaginarna slika onoga što u magazinu Newsweek, Steven Luff, voditelj grupnih terapija za odvikavanje od seksa X3LA u Hollywoodu, opisuje kao 'nacionalnu epidemiju, koja lomi brakove, uništava karijere i isisava samopoštovanje'. Prema najnovijim procjenama, u SAD-u ih je više od devet milijuna, tri do pet posto.

Trenutačno se u SAD-u nekih 1.500 terapeuta bavi liječenjem kompulzivnog seksualnog ponašanja, za razliku od prije jednog desetljeća kada ih je bilo samo stotinjak, a desetine rehabilitacijskih centara i kojekakve klinike nude usluge odvikavanja. U međuvremenu se promijenila i demografska slika seksoholičara. Prije desetak godina bili su to mahom muškarci (90 posto njih) između 40 i 50 godina, danas je sve više žena, adolescenata i staraca, pa 'unuci love djedove kako se zadovoljavaju surfajući porno webom, a djedovi love unuke koji su jedva napunili dvanaestu, a već grozničavo jure za seksualnim iskustvom', kaže Tami VerHelst, dopredsjednica Međunarodnog instituta za proučavanje traume i ovisnosti. Žene se radije opisuju kao 'ovisnice o ljubavi' i sklonije su opsesivnim ovisničkim i nerealnim vezama, poput Glen Close u filmu 'Fatalna privlačnost'.

No ovisnost o seksu ostaje i nadalje dvojben pojam, često omalovažen kao mit ili tema kojekakvih talk showova u kojima pršte zajedljive dosjetke na račun bogatih predatora poput golfera Tigera Woodsa ili bivšeg šefa MMF-a Dominiquea Strauss-Kahna. Tiger Woods nije ovisnik, ocjenjuju stručnjaci, a njegova je 'ovisnost' bila samo osobna i društvena bigotna racionalizacija onoga što čini.

Ovisnost o seksu nije bolest

Ovisnost o seksu nije bolest, nego pseudoporemećaj, kaže naša seksualna terapeutkinja Nataša Barolin Belić, ali je nerijetko i običan marketinški trik za prodavanje kojekakvih tečajeva, radionica i knjiga ili samopromocije holivudskih zvijezda. Slučajevi slavnih donžuanovaca poput Michaela Douglasa, Charlieja Sheena i Davida Duchovnyja i njihova odvikavanja od skakanja iz kreveta u krevet izdašno su punili stupce žutog tiska i komercijalizirane specijalne klinike (tjedan u centru The Meadows, Arizona, stoji 160.000 kuna), koje naplaćuju bogatstvo za liječenje nečega što nije jasno definiran problem.

Seks ne izaziva ovisnost, tvrdi seksolog Aleksandar Štulhofer, ali kada je seksualno ponašanje izvan kontrole, ono je simptom psihičkog problema, pa se ne liječi seksualnost, nego problem u pozadini. A to su obično emocionalna nestabilnost, usamljenost, nesigurnost, strahovi, traume iz djetinjstva, teškoće u uspostavljanju intimnih odnosa, depresija... Kod seksualne ovisnosti uopće nije riječ o seksu, nego o potrebi da se bude željen, tvrdi Robert Weiss, osnivač Instituta za seksualno zdravlje u Los Angelesu.

Kao ozbiljan razlog 'nacionalne epidemije' američki stručnjaci navode digitalnu revoluciju. Ulazeći u porno shopove i kina, prijašnje su generacije bile izlagane javnoj neugodi, a pornografija je na webu postala svima dostupna, slobodna i anonimna. Prema podacima Internet Filter Software Reviewa, 40 milijuna Amerikanaca dnevno otvara 4,2 milijuna porno web stranica. Dakako, nisu svi korisnici seksualni manijaci, ali stalna izloženost pornografiji upalit će okidač sklonima ovisnosti, tvrdi seksolog David Sack. Zahvaljujući novim high-tech alatima, sada je mnogo lakše upoznati strance za brze susrete i identificirati zainteresirane, nego ih loviti na javnim mjestima kao nekada, pa samo web stranica AshleyMadison.com sa 'zagarantiranom diskrecijom' ima 12,2 milijuna članova.

Seksualni ekstremizam kao globalni fenomen

Zahvaljujući internetu s tisućama web stranica i poruka kojekakvih fetiš fanatika koji savjetuju i uče kako ispuniti najmračnije seksualne fantazije, i seksualni se ekstremizam polako pretvara u svjetski fenomen. Kada je u Italiji nedavno smrtno stradala djevojka inženjera Sotera Mulera dok su prakticirali 'shibari', staru japansku erotsku igru vezivanjem tankim konopcima, talijanski seksolozi su na sveopće čuđenje otkrili da u ovoj uzornoj katoličkoj zemlji svaki deseti par prakticira ekstremni seks, onaj u kojem se partnera može dovesti u životnu opasnost. Navodno čak 16 posto talijanskih parova koristi maske i vezivanje, a pet posto ih priznaje da redovito uživa u umjerenom sadomazohizmu.

'Ono što vidiš na webu, učinit ćeš i u stvarnosti', upozorava i 'porno pastor' Craig Gross, voditelj XXXChurch.com, kršćanske stranice za borbu protiv online pornografije. Većina terapija za liječenje ovisnosti koristi tehnike i iskustva kod liječenja alkoholičara, a sve više istraživača potvrđuje da hiperseksualni poremećaj dovodi do drugih vrsta ovisnosti, gdje žrtve vlastitih nagona drogom ili alkoholom liječe sram, prazninu i depresiju koju osjećaju zbog svog ponašanja.

'Osjećala sam se kao u tuđoj koži', kazala je jedna pacijentica privatne psihijatrijske bolnice u Torranceu u Kaliforniji. Ona je nakon opsesivne 'potrage za ljubavi i pažnjom' izgubila obitelj, posao i završila na socijalnoj pomoći te priznaje: 'Depresija je došla iz straha da ću biti sama i napuštena do kraja života.'