Prilikom procesa oporavka osoba koje su, primjerice, pretrpjele ozljede ili operacije mišićno-koštanog sustava, poput fraktura, uganuća ili ozljeda leđa, pacijenti se susreću s brojnim problemima, te nerijetko je povratak u stanje prije te zdravstvene traume, otežan i spor.

Tu je izrazito važan i koristan multidisciplinarni pristup koji uključuje stručnjake različitih područja kako bi se pružila sveobuhvatna njega prilagođena individualnim potrebama svakog pacijenta.

Zagrebačka Poliklinika Silab za fizikalnu medicinu, neurologiju i fizikalnu terapiju opremljena je suvremenim pomagalima i spravama za rehabilitaciju te je u potpunosti prilagođena djeci i odraslima, a osim što svojim pacijentima nudi niz različitih metoda kako bi se pomoglo odraslima i djeci, jedna od inovativnih metoda koja se koristi je i robotska neurorehabilitacija.

Tim stručnjaka radi s odraslima, ali i djecom s neurološkim i senzomotoričkim oštećenjima te primjenjuju, između ostalog i licencirane metode u radu kao što su Bobath koncept i Ayres senzorička integracija.

Prema riječima Ivana Horvata, suvlasnika i direktora poliklinike prilikom osnivanja poliklinike za neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, glavna misao vodilja bila je pružiti kvalitetnu zdravstvenu skrb i podršku pacijentima u njihovom procesu rehabilitacije.

'Cilj nam je bio stvoriti sigurno i ugodno okruženje koje će omogućiti pacijentima da povrate funkcionalnost i poboljšaju kvalitetu života nakon ozljeda, operacija ili kroničnih zdravstvenih problema. Također, željeli smo osigurati multidisciplinarni pristup koji uključuje stručnjake različitih područja kako bi se pružila sveobuhvatna njega prilagođena individualnim potrebama svakog pacijenta. Kroz osnivanje poliklinike, naš je cilj bio postići najviše standarde u pružanju fizikalne medicine i rehabilitacije te pridonijeti općem poboljšanju zdravstvenog sustava i dobrobiti pacijenata u našoj zajednici. Naš tim sastoji se od specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, specijalista neurologije te fizioterapeuta i radnih terapeuta s višegodišnjim iskustvom i spoznajama u području rane intevencije dojenčadi, kod neuroloških i ortopedskih stanja te educirani Bobath terapeuti, senzorni terapeuti. Fizikalna i radna terapija uz Bobath pristup i najnoviju robotsku tehnologiju prilagođena je odraslima i djeci s teškoćama kretanja i koordinacije', kaže I. Horvat.

Najčešći pacijenti, korisnici fizikalne terapije i neurorehabilitacije, dodaje, osobe su koje su pretrpjele ozljede ili operacije mišićno-koštanog sustava, poput fraktura, uganuća ili ozljeda leđa.

'Osim toga, osobe s kroničnim bolovima u mišićima i zglobovima, kao i oni koji se oporavljaju od sportskih ili radnih ozljeda te moždanih udara i drugih neuroloških oštećenja. Na dječjem odjelu najčešći korisnici su novopečeni roditelji koji traže savjete i vježbe kako bi naučili pravilno senzomotorički poticati dijete, djeca s neurorizičnim čimbenicima i ostalim neurorazvojnim poteškoćama. Tu su i školarci koji imaju poteškoća s učenjem, pažnjom što je danas sve veći problem kod djece', objašnjava.

Što se tiče pak robotske neurorehabilitacije, mag.physio. Andrea Krajačić, suvlasnica poliklinike i voditeljica stručnog tima, kaže kako se radi o metodi rehabilitacije koja koristi napredne robotske uređaje kako bi pomogla pacijentima u procesu oporavka nakon neuroloških ozljeda ili bolesti poput moždanog udara, ozljeda leđne moždine ili multiple skleroze.

'Ova metoda kombinira princip fizikalne terapije s tehnologijom kako bi pružila preciznu, ponovljivu i individualiziranu terapiju. Robotska neurorehabilitacija se obično preporučuje osobama koje su pretrpjele neurološke ozljede ili bolesti i imaju poteškoće s pokretljivošću, snagom ili koordinacijom. Ova metoda može biti korisna za ljude u različitim fazama oporavka, od akutne faze do dugotrajne rehabilitacije, te se može prilagoditi individualnim potrebama i mogućnostima svakog pacijenta', rekla je Krajačić.

Što se tiče terapija koje trenutno privlače najveći interes je upravo robotska neurorehabilitacija.

'Ova terapijska metoda postala je popularna zbog svojeg inovativnog pristupa rehabilitaciji, koji uključuje upotrebu naprednih robota i tehnologije kako bi se poboljšala funkcija i oporavak pacijenata s neurološkim oštećenjima. Robotska neurorehabilitacija nudi interaktivne sadržaje tijekom terapije, pružajući pacijentima dinamično i stimulativno okruženje za vježbanje i oporavak. Ova tehnologija omogućuje personalizirani pristup terapiji, prilagođavajući se individualnim potrebama i napretku svakog pacijenta. Zbog svoje učinkovitosti i inovativnosti, robotska neurorehabilitacija postaje sve popularniji izbor fizikalne terapije kako među pacijentima tako i među stručnjacima u rehabilitacijskom području. Osim što pruža terapiju koja je fokusirana na oporavak, ova metoda također potiče motivaciju pacijenata kroz interaktivne igre i zadatke, što dodatno povećava učinkovitost', ističe Ivan Horvat, suvlasnik i direktor poliklinike.

Kad se pak radi o senzornoj integraciji, riječ je o kompleksnom neurološkom procesu u kojem mozak integrira informacije koje prima iz različitih osjetila (poput vida, sluha, dodira, ravnoteže) kako bi stvorio koherentan doživljaj okoline i vlastitog tijela.

'Ovaj proces omogućuje nam da se pravilno orijentiramo u prostoru, reagiramo na vanjske podražaje i sudjelujemo u svakodnevnim aktivnostima. Kada je senzorna integracija narušena, pojedinac može imati poteškoća u obradi senzornih informacija, što može rezultirati poteškoćama u percepciji, pokretljivosti, pažnji, socijalnim interakcijama i emocionalnoj regulaciji. Terapija senzorne integracije usmjerena je na poboljšanje ovog procesa kroz sustavne aktivnosti i vježbe koje potiču mozak da bolje obrađuje senzorne informacije. Terapija senzorne integracije namijenjena je osobama svih dobnih skupina koje imaju poteškoće u obradi senzornih informacija. Senzorna integracija je preduvjet za usvajanje novih vještina. Prvi simptomi koje možemo uočiti kod dojenčadi su teškoće samoregulacije i često plakanje, poteškoće usnivanja, izazovi s hranjenjem, oblačenjem. Roditelji često navode da imaju problem da im se dijete ne želi voziti u kolicima ili u automobilu. Kod školaraca najčešće dolaze kada imaju teškoće u učenju , pisanju, teškoće praćenja dnevnih rasporeda i organizacije. No vrlo je važno prije same terapije napraviti dobru procjenu i analizu svih sustava te zatim odrediti put kojim krenuti u terapijski proces', objašnjava mag.physio. Andrea Krajačić.

U poliklinici pacijenti imaju mogućnost isprobati i terapijsku tehniku - neurofeedback.

'Neurofeedback je terapijska tehnika koja se koristi za poboljšanje funkcija mozga putem samoregulacije aktivnosti mozga. Neinvazivna je metoda kojom se koristi EEG tehnika za snimanje moždanih valova. Trening se sastoji od postavljanja senzora koji postavljamo na glavi. Pacijent sjedi u fotelji te gleda odabrani sadržaj na ekranu. Senzori na glavi snimaju moždane valove koji se prikazuju na zaslonu računala. Računalo analizira moždane valove koje proizlaze iz ovog procesa te šalje pravilnu informaciju pacijentu putem ekrana. To zovemo 'feedback' ili povratnu informaciju. Cilj je da osoba nauči samoregulirati svoju moždanu aktivnost kako bi postigla određeni cilj, poput smanjenja stresa ili povećanja pažnje. Kada osoba postigne željenu moždanu aktivnost, dobiva povratnu informaciju u obliku zvuka, slike ili igre koja signalizira postignuti napredak. Kroz ponavljane treninge, osoba uči kontrolirati svoju moždanu aktivnost čak i izvan terapijskog okruženja. Moram napomenuti još jednom da je neinvazivna i bezbolna vrsta terapije te u današnjem tempu preporučam kod svih osoba koje su pod stresom', rekla je mag.physio. Andrea Krajačić.

Metoda neurofeedbacka, dodaje ona, namijenjena svima koji se bore s različitim neurološkim i psihičkim poremećajima, poput ADHD-a, depresije, anksioznosti, poremećaja spavanja i drugih.

'Također se koristi za poboljšanje kognitivnih funkcija, kao što su pažnja, koncentracija, pamćenje i učenje. Sportaši i izvođači također mogu koristiti neurofeedback kako bi poboljšali svoje performanse', objasnila je A. Krajačić.

Za osobe koje su proživjele ozbiljne zdravstvene tegobe poput moždanog udara, dodaje, preporučuje kombinaciju tradicionalne fizikalne terapije i robotske neurorehabilitacije.

'Tradicionalna fizikalna terapija, koja uključuje vježbe za poboljšanje pokretljivosti, snage i koordinacije, često je ključna u ranim fazama oporavka nakon moždanog udara. Međutim, robotska neurorehabilitacija korisna je kao dodatak i dopuna terapije, posebno u kasnijim fazama oporavka. Ova metoda može pružiti precizniju i intenzivniju terapiju koja je prilagođena individualnim potrebama pacijenta. Korištenje robotskih uređaja omogućuje pacijentima ponovljive i ciljane vježbe, što može potaknuti neuroplastičnost mozga i poboljšati funkcionalnost pogođenih područja. Stoga bih preporučila kombinaciju tradicionalne fizikalne terapije i robotske neurorehabilitacije kako bi se postigao najbolji mogući rezultat oporavka za osobe koje su pretrpjele moždani udar. Važno je da svaki pacijent dobije individualiziran pristup rehabilitaciji koji uzima u obzir njegove specifične potrebe i mogućnosti', rekla je.