Partner ili partnerica

Koliko god da cijenite i volite supružnika, neminovno je da postoje razdoblja kada se problemi gomilaju i morate ih rješavati. Kako kaže Ken Yeager, profesor psihologije u medicinskom Wexner centru u Ohiju, na početku veze to su tek male stvari, a kasnije puno teže odluke oko roditeljstva, kredita i nagomilanih računa. Sve to pričinja stres bez obzira na to koliko se volite i važno je uspostaviti ravnotežu koliko je moguće. Važan je kompromis, zajedničko, ali i odvojeno vrijeme s prijateljima i hobijima.

Svakodnevne obaveze

Bilo da se radi o kupnji namirnica, čekanju kod liječnika, roditeljskom sastanku ili neće sasvim četvrtom, te male dosadne stvari često znaju imati snažan utjecaj na naše raspoloženje, posebno kada se zaredaju. Yeager objašnjava za Yahoo Health kako nas obično uzrujavaju jer podsvjesno osjećamo strah da će nas netko vidjeti kao nesposobne, nemarne ili se bojimo da ćemo se osramotiti. No pogledate li malo oko sebe, shvatit ćete da svi imamo obaveze i rijetko tko ih stiže obaviti na vrijeme u ovom ludom modernom načinu života. Samo, polako, napravite listu prioriteta i rješavajte jednu po jednu obavezu.

Stres je zarazan

Prema jednoj njemačkoj studiji iz prošle godine, u nizu eksperimenata ispitanici koji su gledali druge osobe u stresnim situacijama također su se počeli loše osjećati. Pokazalo se kako im se tijekom tih situacija povećala razina kortizola, hormona koji očitava razinu stresa. Dakle, stres je zarazan i probajte se odmicati od takvih situacija kad je to moguće.

Društvene mreže

Studija istraživačkog centra Pew početkom ove godine pokazala je kako omiljene društvene mreže poput Facebooka također mogu povezati stres jer pratimo što naši bliži, ali i nekadašnji prijatelji rade. To se najviše odnosi na problem prekinutih veza pa se uzrujavamo ako zahvaljujući Facebooku zaključimo da je bivšoj ljubavi trenutačno bolje nego nama, a druga stavka je to što nam se čini da drugi fizički izgledaju bolje nego mi.

Traume iz djetinjstva

Loša iskustva iz djetinjstva uvelike mogu utjecati na život u odrasloj dobi. Studija sveučilišta Wisconsin-Madison zaključila je kako traumatična iskustva iz dječje dobi mogu utjecati na dio mozga koji regulira i obrađuje stres i emocije s kojima se nosimo. Druga pak studija sa sveučilišta Johns Hopkins pokazuje da i način odrastanja može imati negativan utjecaj jer najčešće kopiramo ponašanje roditelja, a ako su bili u stresu cijeli život, veća je šansa da ćemo se i mi tako ponašati.

Bolji posao, više stresa

Obrazovaniji i bolje plaćeni ljudi pod većim su stresom od onih koji nisu visoko obrazovani. Studija sveučilišta Toronto pokazala je da bolje obrazovani ljudi imaju bolje poslove i veće plaće, ali su u većem stresu zbog odgovornosti, želje da napreduju i zadrže određeni standard.

Pretjerana briga o zdravlju i mršavljenju

S nametnutim idealima ljepote modernog doba nije se lako nositi, a dokazano je da oni koji su na striktnim dijetama ili pretjerano vježbaju doživljavaju stresna razdoblja zbog manjka energije, umora, brige i opterećenja.

Ovisnost i gadgetima

Igranje igrica, gledanje televizije ili dopisivanje prije spavanja sprečava proizvodnju melatonina koji nam je potreban za san. Tako ćemo teže zaspati i drugi dan biti umorni. Dodatan problem stvaraju službeni mobiteli zbog kojih mnogi provjeravaju pozive ili e-mailove prije spavanja pa se umjesto opuštenog dovode u stresno stanje.

Nerealna očekivanja

Kada vam se neki plan izjalovi, možete reagirati na dva načina – biti očajni ili se prebaciti na neki drugi plan. Ako spadate u prvu kategoriju, sigurno ste često u stresu jer ne može sve uvijek ići kao po špagici odnosno kako ste zamislili. Pesimizam i viđenje sebe kao žrtve polako ali sigurno ubija svaki pozitivan stav, a stres raste. Kad imamo nerealna očekivanja nametnuta izvana, veća je šansa da ćemo biti jako razočarani. Yeager naglašava kako to ne znači da trebamo sve pustiti i zaboraviti na bilo kakve ambicije, samo pažljivo promisliti prije nego što si zadamo određeni cilj.

Multitasking

Mislite li da ćete biti uspješniji ako radite više poslova odjednom kako biste bili što prije gotovi i uštedjeli na vremenu, varate se. Studija sveučilišta Irvine iz 2012. pokazala je kako nas obavljanje više zadataka odjednom čini nervoznijima, srce brže kuca i izazivamo stres. Kad obavljate samo jedan zadatak, bolje ste na njega usredotočeni i zadovoljniji učinjenim.