Malo više od polovice ispitanika (55 posto) opisuje svoje radno mjesto kao organizirano. Neuredan radni prostor ima 41 posto ispitanika, dok je četiri posto onih koji priznaju da im je stol toliko neuredan da se ni sami ne snalaze među stvarima na njemu.

Viši stupanj obrazovanja ne jamči organiziranost i urednost na poslu - 61 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom ima uredan stol, dok isto vrijedi za 46 posto ispitanika s višom i za 45 posto ispitanika s visokom stručnom spremom. Zanimljivo je da je među onima koji su toliko neuredni da se ni sami ne snalaze među stvarima na stolu najviše onih s visokom stručnom spremom - njih šest posto izjavilo je da su iznimno neuredni i neorganizirani.

Ovisno o mjestu prebivališta, najurednijima su se pokazali stanovnici središnje, istočne i sjeverne Hrvatske. Suprotnost su ispitanici iz Istre i Kvarnera te Dalmacije gdje svega 39 posto, odnosno 49 posto ispitanika ima uredno radno mjesto.

Najdraža zaliha uredskih hrčaka je papir. Najviše ispitanika (56 posto) na svom radnom stolu čuva nepotrebne dokumente, dok ih 54 posto ima ispisane papiriće koji su odavno trebali biti u košu za smeće. Trećina ispitanika (36 posto) na stolu ima što prazne što pune bočice vode, a 13 posto ih ima neoprano posuđe. Stare novine na stolu voli čuvati 14 posto ispitanika.

Među najneobičnijim predmetima koji im se trenutno nalaze na radnom stolu ispitanici su izdvojili rukom ukrašene kvačice za rublje, dječje autiće i ostale igračke, držač za igle, kutiju od paste za zube, čarape i otvarač butelja. Nepotrebne se stvari najčešće čuvaju dulje od tjedan dana (32 posto ispitanika). Disciplinirana je ni petina ispitanika (18 posto) - oni odmah sve bacaju u smeće.

Za razliku od uredskih hrčaka 'čistunci' ne pospremaju stvari jer ih odmah stave na odgovarajuće mjesto. Takvih je 18 posto ispitanika. Svaki dan radno mjesto pospremi 22 posto ispitanika, a jednom tjedno to radi njih četvrtina (25 posto). Jednom mjesečno posprema 24 posto ispitanika, dok ih sedam posto svoj radni prostor dovodi u red tek jednom godišnje. Osim što pospremaju, ispitanici svoje radno mjesto i čiste. Redovito čišćenje praksa je polovice ispitanika (53 posto). S druge strane, higijenske navike u održavanju radnog mjesta nema 29 posto ispitanika koji čiste tek jednom godišnje ili čak rjeđe. Spremačica održava radno mjesto čistim za 15 posto ispitanika, dok ih tri posto priznaje da uopće ne čiste svoje radno mjesto.

Vlažne maramice su najčešće sredstvo za čišćenje radnog prostora (koristi ih 43 posto ispitanika), trećina (32 posto) koristi univerzalna sredstva za čišćenje, dok ih gotovo jednako toliko (31 posto) koristi običnu vlažnu krpu.

Osim svog stola, ispitanici pažnju posvećuju i urednosti dokumenata na računalu. Bez obzira što su im radni stolovi neuredni, većina ispitanika (72 posto) drži organizirane dokumente na računalu. Tri četvrtine ispitanika (77 posto) ima do 30 ikona na zaslonu poslovnog računala, 13 posto ih ima između 31 i 50 ikona, a 10 posto ispitanika ima više od 50 ikona.

Organiziranost pretinca elektroničke pošte slaba je točka većine ispitanika, njih 50 posto drži sve mailove, bez obzira na njihov status, u inboxu.  Povezanost urednosti i učinkovitosti, pa čak i poslovnog uspjeha, negira 47 posto ispitanika. Trećina smatra (33 posto) smatra da su urednije osobe ujedno i uspješnije, dok ih petina (20 posto) nema stav o tom pitanju.

Bez obzira na to što smatraju da nema poveznice između njih, 57 posto ispitanika smatra da njihovi nadređeni urednost radnog prostora gledaju kao odraz efikasnosti. Polovica njih (50 posto) priznaje da nered utječe na njihovu produktivnost. Najčešća neugodnost uzrokovana neurednim stolom je zametnut dokument od iznimne važnosti. Takav problem imalo je 39 posto ispitanika. Petina ispitanika (21 posto) doživjela je prigovor nadređenih ili kolega, dok je 13 posto njih uništilo dokument koji im je kasnije zatrebao. Bez posljedica je prošlo 13 posto ispitanika.