Australski istraživači utvrdili su da osobe koje konzumiraju jogurt, u odnosu na one koje ga ne konzumiraju, imaju manji rizik za razvoj ateroskleroze ili kardiovaskularnih bolesti.

Autori studije ispitali su oko 1080 osoba starijih od 70 godina o njihovoj konzumaciji mliječnih proizvoda, uključujući mlijeko, sir i jogurt. Tri godine poslije sudionicima studije ultrazvučno je mjerena elastičnost i prohodnost arterija.

Prema rezultatima, unos mlijeka i sira nije utjecao na zdravlje arterija, no unos jogurta rezultirao je boljim zdravljem arterija. Prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, konzumacija jogurta može pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

To nije prva studija koja se bavila učincima jogurta na ljudsko zdravlje pa se on tako pokazao učinkovitim borcem ne samo protiv kardiovaskularnih bolesti, nego i protiv najrazličitijih probavnih smetnji, poremećene crijevne mikroflore i sl., a posebice je učinkovit zbog 'pojačivača' imuniteta – probiotika. Iako se mnogo priča o probioticima u posljednje vrijeme, klasičan pojam probiotika čine bakterije u jogurtu.

Jogurt je odavno poznat kao djelotvoran u očuvanju zdravlja, a njegovo povoljno djelovanje pripisuje se izvornim bakterijama u jogurtu. To su kulture Lactobacillus bulgaricus i Streptotoccus thermophilus. Međutim, kulture tih bakterija nisu otporne na želučanu kiselinu pa tako u tankome crijevu, gdje bi bile najpotrebnije, ne dostižu znatnije koncentracije. Zbog toga ne bi mogle polučiti veći probiotički učinak.

Ipak, te bakterije mogu olakšati probavu mliječnoga šećera prilikom deficita enzima laktaze – čestoga poremećaja obilježenog pojavom trbušnih grčeva, često i proljeva nakon uzimanja mliječne hrane. Nakon konzumacije probiotičkih bakterija može doći do bitnog olakšanja takvih tegoba.