Začudit ćete se kad čujete da je povijest doručka kakav mi danas znamo mnogo, mnogo mlađa nego što bi to itko od nas pomislio. Sve je krenulo 1944. godine u SAD-u - reklamom za žitarice. Kampanja se vodila pod sloganom „Pojedite dobar doručak – Odradite bolje posao“, a iste te žitarice putem radija promovirale su se uz egidu „Stručnjaci za prehranu kažu da je doručak najvažniji obrok u danu“.

Što su ljudi jeli prije nego su počeli doručkovati?

Upravo su reklame poput ove dovele do uzleta koji su doživjele žitarice. Prije nego su one osvojile jutarnji stol ljudi su za doručak jeli svašta, od kamenica do kuhane piletine i junećih šnicli. Stari su Rimljani, recimo, vjerovali da je mnogo zdravije jesti samo jednom dnevno. No s obzirom na čuvene bakanalije na kojima su se gostili, to možda i ne čudi osobito.

Američki su domoroci, s druge strane, bili uvjereni da je najbolje čitav dan unositi malo hrane u organizam. Srednjovjekovni su Europljani doručak smatrali luksuzom rezerviranim samo za one najbogatije, a to se promijenilo tek u doba industrijalizacije – kad su se goleme mase ljudi sa sela selile u gradove u potrazi za poslom u tvornicama.

A jelo se svašta, samo da se napuni trbuh za cjelodnevni težak rad za strojevima. Kruh, pivo, sir, raznorazne kaše ili ostaci od jučerašnje večere. No jeste li se, recimo, zapitali zašto su jaja postala klasik na jutarnjoj trpezi? Prema crkvenim učenjacima, taj je trend započela Marija iz Nazareta jer je Isusu za doručak spremala jaja. A palačinke imaju još dulju povijest. Navodno su se spremale još prije više od 5000 godina!

Kad je i kako nastala kraljica doručka?

Vratimo se mi ipak u nešto bližu povijest. Kako je doručak postao sinonim za žitarice? Jednom kad se taj prvi obrok u danu konačno ustoličio ljudi su krenuli pretjerivati. Jelo se previše mesa, krumpira, kolača i pita. Hrana koju danas ne bismo baš jeli ujutro jer znamo koliko je kalorična, teška i prilično nezdrava. Otkrili su to i onodobni doktori pa su lošoj probavi uzrokovanoj tom teškom hranom dali i ime – dispensija. Novinski su stupci bili puni izvještaja o toj bolesti. Došlo je vrijeme za promjenu.

I tu na scenu nastupa stanoviti doktor prilično čvrstih uvjerenja. Neka bismo od njih iz današnje perspektive čak mogli nazvati kontroverznima. John Harvey Kellog bio je prvi koji je odlučio učiniti nešto po tom pitanju. Ovaj uvjereni vegetarijanac i veliki pobornik vježbanja, kupki i jednostavne hrane krenuo je promovirati svoje ideje nakon što je izmislio recepturu za prve žitarice.

Ovdje bismo mogli spomenuti i fun fact koji obično zaobilazi povijesne knjige. Kellog je, naime, uz sve nabrojeno bio uvjereni vjernik. Smatrao je da suviše začinjena hrana ljude tjera na grijeh, odnosno potiče seksualnost, pa su njegove žitarice trebale čovječanstvo osim od probavnih smetnji spasiti i od seksualne požude.

Gdje je pošlo po zlu?

Taj smjer njegove ideje nije, doduše, uhvatio korijena, ali je zato čudotvoran doručak koji je on izmislio u relativno kratkom roku postao nevjerojatno popularan. Amerikanci su podivljali za njegovim zdravim žitaricama bez obzira na to što je njihov okus bio daleko od onog po kojem poznajemo današnje žitarice. Zazirao je od šećera i začina, a njegove su žitarice bile toliko tvrde da ih je prije konzumacije trebalo dugo namakati u vrućem mlijeku da bi postale jestive.

Iako je svijetu ponudio viziju zdrave, praktične i brze hrane koja je stekla golemu popularnost diljem svijeta, nož u leđa zabio mu je brat – čovjek koji je pokrenuo jednu od najpoznatijih kompanija što proizvode žitarice. Izigrao je bratovu volju te njegov recept za brzu i, još važnije, zdravu hranu pretvorio u onaj tip žitarica od čije bi konzumacije zbog enormnih količina šećera zazirao svaki nutricionist.

Diskusija o brzom i zdravom doručku, najvažnijem obroku u danu, pala je u drugi plan sve dok se nisu pojavile neke nove generacije koje su krenule inzistirati na tome da se žitarice – prema mnogim istraživanjima i dalje najomiljeniji doručak većine ljudi – počnu zdravije proizvoditi.

Pravo rješenje za potrebe modernog čovjeka

Taj je impuls za obožavatelja žitarica prepoznao jedan od naših vodećih proizvođača dječje hrane – Lino. Potrebu ljudi da konzumiraju zdravu, nutritivno bogatu i izbalansiranu hranu kombiniranu sa supernamirnicama ovaj je Hrvatima omiljeni kućni brend servirao u funkcionalnom izdanju koje pokriva potrebe modernog čovjeka za obrokom koji se sprema brzo, efikasno i istovremeno je zdrav.

Lino je iskoristio svoje dugogodišnje iskustvo proizvodnje kvalitetne hrane za djecu i otisnuo se u novu avanturu: ponovno opravdati onu tezu da je doručak najvažniji obrok u danu, uz jednu bitnu razliku koja ga diferencira od tržišta - prije svega zdrav i praktičan najvažniji obrok u danu. Tako je nastao spoj dehidriranih pahuljica, crunchy žitarica i superfood sastojaka chie i zobi pod nazivom Lino Nutri Balance.

Lino Nutri Balance na policama dućana pronaći ćete tako u dvije varijante, Chia i Oats. Riječ je o savršeno izbalansiranim sastojcima koji u tren oka omogućuju bogat i zdrav obrok. Ne treba vam čak ni mlijeko. Svoje žitarice jednostavno zamutite s vodom i one su taj čas spremne za konzumaciju.

I tko kaže da je najvažniji obrok u danu rezerviran samo za jutarnje sate? S obzirom na tempo kojim svi mi vodimo svoje živote, praktična i funkcionalna hrana potrebna nam je čitavog dana! A Lino nam pritom nudi dva sjajna izbora – kombinaciju koja potiče balans vitalnosti i izdržljivosti ili kombinaciju koja garantira balans sreće i ljepote.

Na nama je da izaberemo želimo li prije uživati u Lino Nutri Balance Chiji – laganom, dobro izbalansiranom obroku obogaćenom vitaminom C i kompleksom B sa žitaricama cjelovitih zrna, cornflakesom i chia sjemenkama ili pak Lino Nutri Balance Oatsu – kombinaciji žitarica cjelovitog zrna čija su baza zob, instant pahuljice i hrskava, ekstrudirana riža uz dodatak vitamina skupine B i kalcija.

Ugrabite svoj omiljeni Lino Nutri Balance i učinite doručak ponovno sjajnim! Kad smo već kod slogana koji veličaju poziciju žitarica u našim jutarnjim navikama.