Prvo pivo, koje je nastalo još u pretpovijesno doba, kada je slučajno komad kruha ostao u vodi i fermentirao, itekako se razlikovalo od današnjeg industrijski proizvedenog piva visoke kvalitete.

'Danas se uvriježila definicija piva kao pjenušavog, slabo alkoholnog pića gorkog okusa i hmeljne arome. Između ostalog, upravo je hmelj sastojak koji razlikuje prvobitna piva od suvremenih. Pivo se kroz povijest mijenjalo, bistrilo, jačalo i slabilo. Usavršavano je najviše na sjeveru Europe gdje nije uspijevala vinova loza, a gdje je pivska kultura i danas najrazvijenija. Kombinirano je s voćem i aromatičnim travama, prinošeno je kao žrtva bogovima, korišteno u religioznim obredima, konzumirano kao hrana i kao lijek, služeno na gozbama. Pivo ima veliku prehrambenu vrijednost, a fiziološki učinci su višestruki. Pivo pojačava apetit zbog gorkih sastojaka hmelja i visokog udjela vitamina grupe B, ima jako diuretičko djelovanje i djeluje sedativno, odnosno umiruje i poboljšava san. Zbog navedenih učinaka pivo ne samo da je tekuća, već i funkcionalna hrana', objasnio je Nemet.

Desetak tisuća godina kasnije za proizvodnju piva su i dalje dovoljna samo četiri prirodna sastojka: voda, ječmeni slad, hmelj i kvasac.

No, prema riječima Zvonimira Nemeta, proizvesti pivo nije jednostavno kao što se na prvi pogled može učiniti: 'Pivo je proizvod alkoholnog vrenja pivske sladovine, a pivska sladovina je vodeni ekstrakt pivskog slada (osušenog isklijalog pivskog ječma), neslađenih sirovina i hmelja. Proizvodnja piva je iznimno složen i dugotrajan proces. Ona počinje mljevenjem i ukomljavanjem ječmenog slada, čime nastaje ekstrakt koji služi kao hranjiva podloga za vrenje pomoću kvasca. Nakon toga slijedi kuhanje, hmeljenje, hlađenje i filtriranje sladovine. Slijedi fermentacija kao posljedica metabolizma kvasca. Samim vrenjem procesu proizvodnje piva nije kraj. Nakon fermentacije slijedi odležavanje i filtriranje piva. Tek ga onda možemo puniti u boce, etiketirati i distribuirati našim vjernim potrošačima', rekao je Nemet.

Više od 40.000 vrsta piva (koliko se procjenjuje da ih postoji na svijetu) prema proizvodnim principima može se podijeliti u dvije osnovne skupine: pivo gornjeg vrenja ili engleski tip piva te pivo donjeg vrenja ili kontinentalni tip piva. 'U ovu drugu skupinu, poznatiju kao lager piva, spadaju i hrvatska piva kao što je Karlovačko. Lager je danas marketinški najuspješniji tip pivarskog proizvoda. Lager piva se piju ohlađena na od 3 do 15 stupnjeva, imaju bogatu pjenu te izraženu gorčinu i hmeljnu aromu. Imaju i relativno velik udio neprevrelog ekstrakta, a time i bogat okus', zaključio je Nemet.

U sklopu izložbe Idemo na pivo! posjetitelji Etnografskog muzeja Zagreb do 20. kolovoza mogu saznati sve o kulturološkom i antropološkom aspektu konzumacije piva. Riječ je o prvoj takvoj izložbi u Hrvatskoj koja je realizirana uz pomoć partnera izložbe Karlovačke pivovare. Izložbu prati i bogato opremljen dvojezični katalog na čak 270 stranica - prava mala enciklopedija u kojoj su obrađene mnoge teme poput povijesti europskog i hrvatskog pivarstva, procesa proizvodnje piva, piva i gastronomije te piva u različitim kulturama.

Raspored budućih popratnih događanja srijedom uz izložbuIdemo na pivo!

4. srpnja, degustacija piva, Karlovačka pivovara
11. srpnja, predavanje 'Pivske vrste u Europi', mr. sc. Mladen Klemenčić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Svi događaji počinju u 18 sati i namijenjeni su odraslim posjetiteljima