Kako bi čovjek uopće uspio pobijediti tremu, mora najprije razumjeti zašto i kako mu se trema javlja, a tek potom slijedi primjenjivanje metoda uz pomoć kojih se trema pobjeđuje ili barem umanjuje
Najveći ljudski strah je strah od javnog nastupa. On je, kako pokazuju istraživanja, veći i od straha od smrti. Strah od javnog nastupa pogađa sve – od studenata koji trebaju održati govor pred kolegama i profesorom pa sve do poznatih holivudskih zvijezda poput Julije Roberts. Stručnjaci pojašnjavaju kako je uzrok treme zapravo najvećim dijelom strah od sramote jer bilo koja vrsta izlaganja uključuje i procjenjivanje govornika. Hoću li ispasti glup? Misle li da sam nesposoban? Hoću li se sjetiti reći sve važno? Možda padnem i u nesvijest od straha? Pitanja su brojna i uoči javnog nastupa množe se nevjerojatnom brzinom.
Osim uznemirujućih misli i neugodnih emocija, tremu prate i fizički simptomi poput znojenja dlanova, suhih usta, ubrzanog rada srca, klecanja koljena te drhtanja glasa. Svaki čovjek tremu osjeća baš u određenom dijelu tijela – kod nekih se javlja strašan pritisak u grudima, drugi imaju kamen u želucu, a trećima pulsira glava ili im se 'zalede' koljena. Neki ljudi takve simptome osjećaju jače, a neki blaže, no svi imaju u određenoj mjeri tremu uoči javnog nastupa.
Zašto se to sve događa?
Psihologinje Aleksandra Huić i Tanja Jurin pojasnile su na ovogodišnjem Psihofestu što se zapravo događa u našem tijelu, ali i u našem mozgu uoči javnog nastupa. Prema njihovim riječima, javni nastup za čovjeka postaje opasna situacija pa mozak šalje tijelu poruku da prijeti opasnost. Tijelo, dakako, počinje reagirati kako bi moglo podnijeti stres. 'To je jedna potpuno normalna situacija u takvim okolnostima. Problem je što mi počnemo pretjerano opažati simptome i mislimo da će ih svi vidjeti, ali to se gotovo nikada ne vidi. Čak i ako se vidi, neće biti strašno jer je većina ljudi suosjećajna i neće osuditi eventualne pogreške nego će suosjećati', istaknula je Tanja Jurin.
Psihologinje pojašnjavaju i kako je trema u određenoj mjeri pozitivna stvar. 'Ako je trema u normalnim granicama, onda je dobra jer raste i uspješnost ispunjavanja zadatka. Na neki način ona motivira čovjeka da pruži najbolje od sebe', naglasila je Aleksandra Huić. Problem nastaje kada je trema pretjerana i kada izaziva blokadu u osobi te joj na taj način uistinu i umanjuje šanse za uspjeh.
Strah od javnog nastupa na neki je način pravi začarani krug. Najprije se javljaju zastrašujuće misli o velikoj mogućnosti za sramoćenje, potom se bude emocije, i to najčešće strah i tjeskoba, slijede tjelesne reakcije te na koncu ponašanje koje u čovjeku izaziva potrebu da pobjegne i izbjegne situaciju. Takvo ponašanje pak budi bujicu novih zastrašujućih misli i emocija, pogoršavaju se i tjelesni simptomi, a osoba se 'ukopava' u začaranom krugu treme.
Svjetlo na kraju tunela
Iako trema djeluje zastrašujuće, ipak je možete pobijediti. Najvažnija je dobra priprema prije izlaganja. 'Morate se najprije upitati što je vaša poruka, odnosno što je to što želite da ljudi zapamte i shvate. Upitajte se i tko je vaša publika, koliko znaju o temi i što će ih se dojmiti. Sami sebi odgovorite što biste željeli da vaša publika osjeća nakon što završi vaše izlaganje. Tek kad si odgovorite na ta pitanja, možete krenuti s pripremom prezentacije ili govora', navodi psihologinja Aleksandra Huić.
Za dobar javni nastup važna je dobra komunikacija s publikom. 'Dobro je da se kontakt s publikom, ako je to moguće i ako okolnosti dopuštaju, svede na osobnu razinu, odnosno da bude kao da razgovarate s prijateljima ili poznanicima. Ako vam se, primjerice, dogodi neki tehnički problem poput puknute čarape, ljudski to priznajte, recite da vam se iznenada dogodilo i pridobit ćete simpatije publike jer su i oni ljudi i na takve stvari reagiraju pozitivno. Dakle, možete slobodno ukazati na svoju 'manu', a potom nastavite sa svojom prezentacijom i nemojte se više obazirati na to', savjetuje psihologinja Tanja Jurin.
Tremu pobjeđuje i dobra uvježbanost. 'Vježbajte svoj tekst pred ogledalom, pred obitelji i prijateljima, posebno dobro naučite dijelove koji vas iz nekog razloga zbunjuju. Osmislite neke fraze za početak prezentacije, kao i za kritična mjesta u prezentaciji', napominje Huić.
Ne smije se zanemariti ni tjelesna priprema. 'Dobro se naspavajte, pojedite nešto lagano prije nastupa, izbjegavajte alkohol, ali i kavu i cigarete jer kava i cigarete izazivaju iste simptome kao i anksioznost. Uvježbajte neku tehniku opuštanja. Dobro je naučiti pravilno disati. Možete staviti jednu ruku na trbuh, a drugu na prsa i dišite iz trbuha kao da pušete balon u trbuhu, a potom lagano izdišite zrak do kraja. Ponovite to nekoliko puta i u vrlo kratkom vremenu osjetit ćete olakšanje i napetost će popustiti. Dobro je i vizualizirati vlastiti uspjeh, zamisliti kako će sve dobro proći, a treba povesti i računa da sami sa sobom vodite ohrabrujući unutarnji razgovor. Negativne misli pretvorite u pozitivne i ohrabrite se', savjetuju psihologinje Huić i Jurin koje su na ovogodišnjem Psihofestu vodile vrlo posjećenu radionicu o suočavanju s tremom.
Sve navedene metode dokazano djeluju, samo je potrebno malo vježbe i vremena. Uklanjanju treme može pomoći i spoznaja da publika najčešće ne prepoznaje strah kod govornika. Čak i ako se trema primijeti, većina ljudi ima sposobnost suosjećanja i neće vam zamjeriti. S vremenom i treningom, trema će se malo pomalo smanjivati.