Povodom Drugog međunarodnog tjedna svjesnosti o štitnjači koji se obilježava od 24. do 30. svibnja stručnajci sa Cybermed.hr razgovarali su s prof. dr. sc. Damirom Dodigom, voditeljem Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja KBC-a Zagreb o karcinomu štitnjače
U kojoj dobi i kod kojeg spola se najčešće javlja, kolika je njegova učestalost, kada treba posumnjati na karcinom štitnjače, treba li se u slučaju kirurškog zahvata ukloniti cijela štitnjača ili samo dio štitnjače, kako izgleda život pacijenata nakon kirurškog odstranjenja štitnjače, koji bolesnici teško podnose hipotireozu te kako im se može pomoći.
Što je karcinom štitnjače?
Karcinom štitnjače je maligni tumor štitnjače. Karcinomi štitnjače nisu česta bolesti, većina njih sporo raste i imaju na sreću nisku smrtnost.
Koje vrste karcinoma štitnjače postoje?
Karcinome štitnjače dijelimo na diferencirane (papilarni i folikularni tip) i nediferencirane. Papilarni tip karcinoma štitnjače je najbenigniji i najučestaliji tip karcinoma štitnjače, čini čak 70 - 85% svih karcinoma. Folikularni tip karcinoma štitnjače čini oko 10 – 15% karcinoma. Postoji još medularni tip karcinoma te najopasniji i najzloćudniji karcinom štitnjače - anaplastični karcinom.
U kojoj dobi i kod kojeg spola se karcinom štitnjače najčešće javlja?
Karcinom štitnjače puno je češći kod žena. Čak 2 do 3 puta češće obolijevaju žene od raka štitnjače u odnosu na muškarce. Što se tiče dobne skupine zapravo nijedna dobna skupina nije izuzeta od karcinoma štitnjače. Iako, češće se javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi.
Da li se karcinom štitnjače često javlja, kolika je učestalost karcinoma?
U posljednjih 10 do 15 godina uočen je porast broja karcinoma štitnjače, ali ipak ne može se reći da je karcinom štitnjače česta bolest. Prema podacima iz Hrvatske u zadnjih šest do sedam godina javlja se otprilike 7 slučajeva na 100.000 stanovnika.
Postoji li genetska ili neka druga predispozicija za karcinom štitnjače?
Kada je riječ o medularnom tipu karcinoma treba znati da on može biti nasljedan. Dakle, prenosi se sa roditelja na potomstvo. Diferencirani karcinomi se mogu javiti kod osoba sa strumom. Također, osobe kojima je vrat bio izložene vanjskom zračenju češće obolijevaju od diferenciranog karcinoma štitnjače. Treba naglasiti da je štitnjača u djece osjetljivija na zračenje od štitnjače odraslih.
Kada posumnjati da je riječ o karcinomu štitnjače?
Karcinom štitnjače obično ne uzrokuje neke posebne tegobe. Pacijenti najčešće primijete čvor na vratu, a ponekad i povećan limfni čvor, kod velikih čvorova mogu se javiti teškoće u govoru i promuklost. Samo-pregled je nespretan i teško ga je za obaviti, ali čim pacijenti otkriju čvor na vratu trebali bi se javiti liječniku i potražiti pomoć. Naravno, ovi simptomi nisu sigurni znakovi karcinoma štitnjače.
Kako se može dijagnosticirati karcinom štitnjače?
Prvo odlazite kod liječnika specijalista, nuklearne medicine ili endokrinologa te nakon kliničkog pregleda gdje je osobito važna palpacija vrata slijedi pregled ultrazvukom te citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka koji su ključni dijagnostički postupci. Citološka punkcija je osnovni pokazatelj je li nešto benigno ili je maligno. Treba napomenuti da se u nekim slučajevima čak ni citološkom punkcijom ne može sa sigurnošću utvrditi je li nešto benigno ili maligno.
Više o ovoj temi možete pronaći ovdje