Živimo u kapitalističkom društvu i to se bez većih problema može vidjeti u svakom vidu naših života. Čak i najmanji povod za slavlje pretvorio se u potrošačku groznicu, a za trgovce nema boljeg blagdana od Božića. Tada se poseže i za najpodlijim načinima kako bi se kupca natjeralo da potroši još koju kunu, piše australski News.

Ono što vidimo

Vid je naša najveća slabost. Kako i što vidimo uvelike utječe na to kako trošimo. Iako možda nismo aktivno svjesni toga da su nam određene boje privlačne, a određene odbojne, postoji čak nekoliko razina na kojima trgovci baš tako utječu na naš um.

Na primjer, crvena boja znači krv i opasnost ili hitnost kupnje. Tom bojom trgovci ciljaju na osobe koje naglo donose odluke. Crveno također označava slatkoću te pojačava agresivno natjecateljsko raspoloženje.

Žuta boja simbolizira slanost, sunce i sreću pa se zato često koristi u kombinaciji s crvenom bojom u restoranima brze hrane. Plava boja predstavlja nebo i dobrodošlicu, no može značiti i gorčinu pa se često koristi za pivo. Zelena boja označava prirodu i kiselost.

Plava i zelena se smatraju opuštajućim bojama i često služe kako bi privukle opreznije kupce. Roza i svijetloplava boja privlače povodljive osobe, a tamnoplava i tamnozelena privlače kupce koji pametno troše.

Ono što njušimo

Ne postoji čulo kojim nam trgovci ne pokušavaju manipulirati. Mirisi izazivaju sjećanja i osjećaje pa ćemo u odjelima s kupaćim kostimima često moći namirisati kokosovo ulje koje nam potiče slike godišnjeg u glavama. Dječji odjeli će tako mirisati po puderu za bebe, a trgovina donjim rubljem koristit će jorgovan.

Neurolog Alan Hirsch otkrio je kako su kupci voljni platiti deset dolara više za par tenisica u prostoru koji ima neki miris, nego što bi platili u prostoru bez mirisa. Jednostavni mirisi ključ su uspjeha jer složeni mirisi samo zbunjuju kupce.

Neurolog Roger Dooley kaže kako je moguće oduprijeti se tim umjetno stvorenim porivima kratkim razmišljanjem. Umjesto da samo zgrabimo svježe pečeno pile ili svježi kruh, morali bismo razmisliti trebamo li zapravo pile ili kruh.

Ono što diramo

Ono kako se osjećamo također će znatno utjecati želimo li nešto kupiti ili ne. Ako nam je toplo i udobno, bit ćemo popustljiviji. Rijetko ćete u velikim trgovinama doživjeti da vam je prehladno ili prevruće.

No manipulacija ne staje samo na našem okruženju, već se proteže i na osobni kontakt. Kad dogovaramo cijenu automobila ili veće ulaganje, trgovac će nas posjesti u udobnu fotelju kako bi kod nas izazvao slabost pri cjenkanju.

Nekoliko istraživanja također je pokazalo kako lagan kratki dodir izaziva povjerenje i blagonaklonost.

Ono što čujemo

Zvuk utječe na ritam naših srca i na naše moždane valove. Glazba kod ljudi izaziva lučenje hormona koji nam popravlja raspoloženje. Klasična glazba nas upućuje na kvalitetu, lagana glazba izaziva želju za duljim ostankom, dok se brza glazba koristi u restoranima brze hrane kako bi nas potakla da što prije završimo obrok i oslobodimo svoje mjesto za nekog drugog.

Različiti žanrovi muzike također će povoljno utjecati na kupnju različitih predmeta. Prodavaonica igračaka koristit će drugačiju glazbu od one koju ćemo čuti u trgovini donjim rubljem.

Kako se oduprijeti

Najlakši način za oduprijeti se manipulacijama je prepoznati ih. Već samo poznavanje metoda koje se koriste u trgovinama čini vas spremnijim na otpor. Uskličnici i fontovi pokušat će vas navesti da mislite da je nešto povoljnije ili teško nabavljivo, no ne dajte se prevariti.

Razmislite prije nego nešto kupite, treba li vam to uopće ili ste možda zapravo pokleknuli pred svim tim mirisima, zvukovima i prekrasnim šarenim bojama.