Rep je zadnji dio tijela kod kičmenjaka koji se nastavlja na trup nasuprot glavi, sastoji se od koštane osnove (trtica), mišića i pokrovnog tkiva, a u prvom redu ima lokomotornu funkciju.

Znanstvenici smatraju da je tijekom razvoja kopnenih životinja od riba (kojima rep služi za kretanje) izgubio tu funkciju.

Kod kopnenih kralježnjaka rep samo nekima služi kao pomoćni organ za kretanje (vodozemcima i gmazovima). Kod ptica je repni dio kralježnice reduciran na četiri do šest kralježaka koji su srasli i tvore trtičnu kost, a na njega su pričvršćena repna pera (između osam i 28 komada). Kod većine sisavaca rep ne igra važnu ulogu. To je završni 'privjesak' tijela različite duljine, a služi za hvatanje (majmun, mravojed, oposum), za odupiranje (klokan, skočimiš), za održavanje ravnoteže (mačka) ili za tjeranje letećih kukaca (krava, konj).

Evolucijom je, naravno, duljina i funkcija repa kod pojedinih životinjskih vrsta posve prilagođena njihovim potrebama, pa krtice i zečevi imaju male repove jer bi im veći stvarao smetnju u svakodnevnom životu.

Inače, rekorder s najduljim repom među kopnenim životinjama je žirafa (oko 2,4 metra).

U ovoj rubrici svaki tjedan možeš pročitati neku zanimljivost ili otkačenu činjenicu kojom možeš iznenaditi svoje vršnjake, ali i one puno starije!