Svakoj osmoj ženi će tijekom života biti dijagnosticiran rak dojke. Podatak je to od kojeg se ne može tako lako pobjeći, pogotovo kada u obzir uzmemo da je u čak 95 posto zemalja svijeta karcinom dojke prvi ili drugi vodeći uzrok smrti od raka kod žena.

S druge strane, važno je naglasiti da se radi o bolesti koja se može pobijediti ako se detektira u ranoj fazi. U Hrvatskoj je tijekom posljednjih 18 godina, koliko traje provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, učinjeno oko dva milijuna mamografskih pregleda i otkriveno oko 10.000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 posto bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje.

No, nažalost, brojne žene ne odlaze na preventivne preglede. Najnovije istraživanje Zaklade za prevenciju raka pokazalo je da jedna od deset žena u dobi od 40 i više godina nikada nije bila na pregledu za rak dojke. Zabrinjavajući su to podaci, pogotovo kada se u obzir uzme činjenica da se bolest pojavljuje kod sve mlađih žena.

S kontrolama treba početi i ranije

Mirna Mandić-Puljek, dr. med., specijalist radiologije iz Croatia Poliklinike u Zagrebu, ističe da svaka žena starija od 30 godina treba redovito kontrolirati dojke te da je nekad dobro s kontrolama početi i ranije. Prvenstveno je, kaže, dobro raditi redovite samopreglede (jednom mjesečno, u prvoj fazi menstrualnog ciklusa), redovite ultrazvuke dojke, a nakon 40. godine života i redovite mamografske preglede.

“Što točno znači redovite, ovisi od osobe do osobe. Jednom godišnje je minimalno, no ukoliko je bliski član obitelji obolio od raka dojke, preporučuju se i češće kontrole, nekad i svakih šest mjeseci. Žene s poviješću raka dojke u obitelji imaju veći rizik da i same obole te bi se trebale kontrolirati češće u odnosu na opću populaciju, naročito ukoliko je bliski član obitelji obolio u mlađoj životnoj dobi”, objašnjava dr. med. Mandić-Puljek te naglašava važnost prevencije u očuvanju zdravlja.

Bitnu ulogu preventivnih pregleda prepoznala je i Croatia Poliklinika koja je nedavno lansirala kampanju “Ne pazim dok ne opazim” u sklopu koje želi potaknuti građanke i građane na preventivnu brigu o svom zdravlju. Spomenuti projekt ima više faza – u rujnu je fokus bio na kralježnici i držanju, dok je ovaj mjesec naglasak na dojkama s obzirom na to da je listopad posvećen borbi protiv raka dojke. Upravo zato Croatia Poliklinika nudi 20 posto popusta na ultrazvuk i mamografiju kako bi potaknula žene da se odazovu na preventivni pregled dojki.

Više vrsta pregleda

Naime, ne postoji izričiti uzrok nastanka karcinoma, ali epidemiološke studije pokazuju da je više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke. Dr. med. Mandić-Puljek ističe da liječnici kod pregleda uzimaju u obzir niz faktora kod procjene rizika, kao što su dob prvog poroda, duljina dojenja, uzimanje hormona i kontracepcija, potpomognuta oplodnja, klimakterij te brojne druge. Upravo je zato, kaže, važno da svaka žena poznaje svoje dojke. Potrebno je obratiti pažnju na svaku novu promjenu koja je vezana uz oblik, veličinu i strukturu dojke, ali i na razliku u veličini dojki, kao i na izgled bradavica (jesu li uvučene) te eventualni iscjedak.

Što se tiče samog pregleda, navodi da se dojke kontroliraju mamografijom, ultrazvukom te magnetnom rezonancom.

“Magnetska rezonanca i mamografija su različite pretrage te svaka od njih ima svoje kada i zašto. Mamografija je rutinska pretraga dojke koja se radi nakon 40. godine života i trebale bi ju raditi sve žene, svakih godinu ili dvije, dok je MR dojki pretraga koja nije rutinska i većina ju žena nikada neće trebati raditi, jer za nju postoje točno određene indikacije”, objašnjava specijalist radiologije iz Croatia Poliklinike te dodaje da se ponekad nakon pregleda jednom od ranije navedenih metoda nađu promjene za koje nije moguće slikovnim metodama odrediti o čemu se točno radi, zbog čega je pacijenticu potrebno uputiti na biopsiju dojke.

Što je biopsija dojke?

Riječ je o postupku kojim se u lokalnoj anesteziji uzimaju uzorci tkiva dojke za analizu kako bi liječnici znali o kakvoj se promjeni točno radi. Ukoliko je promjena dobroćudna, često nije potrebno daljnje liječenje nego samo redovite kontrole. Ako je pak zloćudna, daljnji postupak ovisi o cijelom nizu faktora, uključujući veličinu i vrstu tumora, eventualnu zahvaćenost limfnih čvorova, dob pacijentice i još razne druge čimbenike.

U svakom slučaju, preventivni pregled je prvi korak koji svaka žena treba poduzeti kod zdravlja svojih dojki jer se ranim detektiranjem bolesti uvelike uvećava šansa za uspješnim liječenjem.