Odbrojavanje je počelo i uskoro će diljem zemlje tisuće i tisuće đaka ponovno sjesti u školske klupe. Stariji su već dobro upoznati s time što to znači, no za one koji će u školske hodnike ući prvi put i koji zapravo ne znaju što ih čeka sve to predstavlja izniman stres, posebice otkako je pandemija koronavirusa zarobila svijet. Polazak u školu velika je promjena u životu djeteta, ali i cijele obitelji, stoga se dobro unaprijed pripremite za sve ono što vas čeka od ovog ponedjeljka. Svoje stručno mišljenje dala je i mag. psihologije Tea Brezinšćak, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
Tri, dva, jedan - počinje još jedna nova školska godina koja će, baš kao i prethodna, biti specifična po tome što će se neke stvari prilagođavati u hodu i to zbog pandemije koronavirusa koja ne posustaje.
One najmanje, koji će prvi put sjesti u školske klupe, osim straha od neizvjesnosti, kao i dolaska u nepoznato okruženje u kojem će boraviti s nepoznatom djecom i nepoznatim nastavnikom, očekuje još jedno opterećenje, a to je da će morati biti itekako odgovorni za to da među njima ne bi došlo do širenja koronavirusa.
'U novu školsku godinu brojna djeca i odrasli ulaze s dozom psihološke iscrpljenosti. Mnogi od nas su u procesu oporavka od izloženosti različitim gubitcima, stresnim i traumatskim okolnostima, a svjesni smo i izazova pred nama. Prošla godina podsjetila nas je da nije uvijek sve u našim rukama, ali i da u svakoj situaciji postoji nešto na što možemo utjecati.
vezane vijesti
Mi smo bili ti koji su birali kako ćemo se u tim novim i neobičnim okolnostima suočiti s prisutnim izazovima, na koje ćemo načine štititi svoje zdravlje, omogućiti našoj djeci raznolika iskustva, njegovati nama važne odnose i brinuti se o sebi. Početkom nove školske godine, mi smo ti koji biraju kojim ćemo naočalama promatrati svoju budućnost, što može snažno utjecati na emocije koje će ona pobuditi.
Novi početak možemo promatrati kao još jednu pandemijsku godinu ili kao početak nove priče - priče koja zasigurno donosi neke izazove, ali i mnoga ugodna iskustva koja će našoj djeci i nama samima biti dragocjena', smatra Tea Brezinšćak, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Upravo zbog svega toga važno je s djetetom puno razgovarati, pojasniti sve i što više olakšati prilagodbu na novo životno poglavlje koje je pred njim. Stoga, kada razgovarate, najvažnije je da prenesete pozitivan stav prema školovanju, školi i nastavniku, a sve kako bi dijete i samo shvatilo da to nije takav bauk.
Ono što je najvažnije, i na što biste trebali upozoriti okolinu, izbjegavajte šale i pošalice kojima se zapravo djecu straši školom. ‘Više nema igranja, krećeš u školu’ i slične izjave mogu u konačnici ostaviti negativan dojam i usaditi strah u tim malim glavama.
Napravite skroz suprotno - zajedno kupite i odaberite sve potrebno za školu, a potom ispričajte i neke svoje smiješne i simpatične školske anegdote i odagnajte im svaki strah. Ako imate stariju djecu, zamolite i njih da olakšaju svojoj braći i sestrama, da im budu uvijek pri ruci i da znaju da mogu računati na njih u bilo kojoj situaciji.
OLAKŠAJTE DJETETU POLAZAK U ŠKOLU
Preporuke za roditelje prvašića
- Govorite djetetu o školi kao o mjestu učenja i života s djecom i učiteljima.
- Ne gradite sliku idealnog učitelja, već realne osobe koja pomaže djeci i kojoj je stalo.
- Nemojte dijete plašiti školom, pomognite mu u razvijanju pozitivnih stavova prema školi i učiteljima.
- S djetetom nabavljajte pribor za školu, nastojite stvoriti ugodnu atmosferu. Prije prvog razreda zajedno napišite ime na bilježnice, osmislite s djetetom radni prostor.
- Pokažite ponos, recite djetetu da imate povjerenja u njegove sposobnosti i da ste uz njega ako mu treba pomoć. Razgovarajte na koje načine može zatražiti pomoć od vas, tko mu još može pomoći kada nešto ne razumije ili ima problema. Nemojte učiti s djetetom, ali budite dostupni ako treba pomoć. Neka od prvog dana škola bude njegovo mjesto i njegov život. Uživajte s djetetom, a ne umjesto djeteta.
- Na vrijeme razgovarajte s djetetom o svim svakodnevnim promjenama koje slijede i kako će se prilagoditi na njih: promjene ritma i navika, odlazak do škole, samostalnost... Možete se unaprijed igrati nekih situacija, neka dijete pred vama vodi u aktivnostima npr. otključavanja vrata, tome kako prijeći cestu, kako pitati za pomoć... Zajedno dogovorite pravila.
- Uvježbajte s djetetom put do škole, upoznajte ga s osobama koje će se brinuti o njemu za vrijeme vaše odsutnosti. Provjerite zna li važne podatke: adresu stanovanja, vaše brojeve telefona, gdje radite i dr.
- Budite djetetu podrška ne samo u prvim danima, već i kasnije. Osim što ste mu izvor sigurnosti, možda će ga trebati zaštititi od nekih situacija u odnosima s djecom i odraslima. Neka zna da ste vi ona osoba kojoj će se obratiti za pomoć ako stvari krenu naopako.
- Pokušajte manje procjenjivati, ne govorite djetetu da ne radi dobro i da može bolje. Svako dijete, osobito mlađe, radi najbolje što može. Zamislite kako biste se osjećali da nakon svakog vašeg završenog zadatka netko kaže da sigurno možete bolje...
'Početak školske godine djeci može olakšati predvidivost onoga što ih čeka, snažne veze s drugom djecom i odraslima kao izvor podrške i pozitivnih iskustava, kao i povjerenje u sebe da uz podršku bliskih osoba mogu prevladati bilo kakve izazove. Važno je da djeca mogu s nekim podijeliti svoje brige i nesigurnost, da im kažemo da su to osjećaji s kojima se mnogi od nas sada suočavaju, ali i da smo u tome zajedno i da smo uz njih. Osjećaj sigurnosti njegujemo i prepuštanjem odgovornosti djeci za odluke na koje su spremna, vraćajući na taj način djelić izgubljenog osjećaja kontrole', pojašnjava Brezinšćak.
Za vas kao roditelje važno je da od samog početka razgovarate s djecom o svemu što se događa u školi, u razredu. I dok će neki sve to prihvatiti bez puno muke i nauke, ima i onih kojima treba puno više i kojima je potreban duži period prilagodbe. Djetetu je važno dati priliku da i samo nauči iz nekih pogrešaka i iskustava, čime će zapravo steći samostalnost koja je itekako potrebna tijekom školovanja kako bi bilo uspješno.
Morate i sami imati na umu to da čitanje i pisanje u prvim danima nisu najvažniji, jer to će djeca naučiti i ‘upiti’ sa svojim vršnjacima. Puno je važnija upravo ta prilagodba, kao i discipliniranost, ali i spremnost na suradnju.
Kako uvijek ističu psiholozi, djeca čiji roditelji vjeruju u njihove sposobnosti, koji im pružaju podršku i podržavaju ih u svemu u konačnici će bolje proći u životu, a ono što moramo je naučiti ih da za uspjeh treba uložiti određeni trud.
Znajte isto tako da je svako dijete individualno, što se pokazalo već tijekom vrtićkih dana. Ima onih koji odlično funkcioniraju u kolektivu, ali i onih kojima sramežljivost priječi put za ostvarenje cilja. Treba biti samo dovoljno uporan i pronaći savršen omjer kojim ćete potaknuti dijete da se razvije.
Pomozite djetetu, ali u konačnici i sebi, i potičite od samog početka razvoj samostalnosti i odgovornosti, uz pomoć čega će lakše izvršavati sve svoje obaveze, ali i usvajati radne navike. Naučite ih da znaju isplanirati vrijeme za učenje, vrijeme za ostale aktivnosti, ali i da uz sve to imaju vremena za odmor.
Vodite računa o tome da dijete i dalje ima dovoljno vremena za igru jer su tjelesna aktivnost i socijalna interakcija itekako važne za njih u svakodnevnom životu.
SAVJETI ZA RODITELJE
Vodite računa o tome da dijete i dalje ima vremena za igru i ne zazirite od trenutaka dosade
- Probajte ne ispitivati dijete svakodnevno, radije pokažite interes za ono što samo govori. Slušajte, budite tu za njega i razgovarajte s njim.
- Polaskom u prvi razred imajte strpljenja za adaptaciju djeteta na nove uvjete. Očekivanja i zahtjevi školske sredine mogu predstavljati stresnu situaciju i potrebno je određeno vrijeme kako bi se djeca privikla. Vrijeme prilagodbe, kao i u svim novim situacijama, očekivano je. Prihvatite i razdoblje čežnje za starim prijateljima u vrtiću unatoč uzbuđenju i veselju u novoj situaciji.
- Vodite računa o tome da dijete i dalje ima vremena za igru. Tjelesna aktivnost i socijalna interakcija su važne za djecu u svakodnevnom životu. Pokušajte ne podlijegati društvenom pritisku i uključivati ga u gomilu slobodnih aktivnosti samo zato što to 'svi rade'.
- Nemojte se bojati ako je djetetu dosadno kad nije u školi. Dosada je dio odrastanja i ona u sebi krije velike mogućnosti. Ako djetetu ne damo priliku da upozna vrijeme u kojem mu je dosadno, ono će biti izgubljeno ako se jednom nađe 'bez posla', doživjet će sebe neuspješnim. Budite dostupni djetetu ako o tome želi razgovarati ili biti s vama.
Na kraju, dajte vremena i sebi da se prilagodite novoj situaciji, jer je i za svakog roditelja polazak djeteta u školu velik stres, ponajviše jer mnogi odrasli smatraju da će se uspjehom njihovog djeteta zapravo procjenjivati i njih kao roditelje i to koliko su uspjeli u odgoju. Znajte da mu zapravo svojim prevelikim očekivanjima u konačnici možete samo naštetiti.
'Izrazito je važno brinuti se o onima koji se brinu o djeci – roditeljima, odgojiteljima, nastavnicima, stručnjacima... Oni su ti koji pružaju emocionalnu podršku djeci, koji im sada pomažu u svladavanju gradiva što su ga prošle godine možda propustili i prate treba li pojedinom djetetu stručna pomoć ili zaštita, a kao takvi su nezamjenjiv dio mreže koja sačinjava psihološku otpornost djeteta', zaključila je psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Tea Brezinšćak.
