Pojam burnouta mnogima je vrlo dobro poznat, baš kao i njegovi svakodnevni simptomi - osjećaji preplavljenosti, tjeskobe, pojačanog stresa i kroničnog umora.

Ovu pojavu WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) naziva 'fenomenom radnog okruženja' i povezuje ga poglavito s psihološkim poteškoćama koje uzrokuje moderan način rada, nerijetko obilježen mnogim prekovremenim satima, pretrpanošću zadacima i pritiskom nadređenih.

Burnout, odnosno emocionalno sagorijevanje, javlja se u brojnim profesijama, od učitelja preko menadžera do zdravstvenih djelatnika, a mnogi shvate da imaju problem tek kad se nađu suočeni s ozbiljnim posljedicama po psihičko i tjelesno zdravlje.

Među njima su depresija, napadaji panike, nesanica, povišen krvni tlak, srčana oboljenja, visok kolesterol te dijabetes, a sve kao posljedica zanemarenog kroničnog stresa.

'Burnout se najčešće javlja kada se djelatnik osjeća preplavljeno zadacima, necijenjeno i nemoćno načiniti ikakvu promjenu u radnom okruženju i zadacima koje obnaša', pojasnio je dr. Josh Briley, klinički psiholog.

Kako biste na vrijeme mogli uočiti da vam se približava i spriječiti njegove posljedice, donosimo njegove rane simptome i praktične načine prevencije emocionalnog sagorijevanja.

Premorenost

Osjećaj psihičke preplavljenosti može se manifestirati kao fizička premorenost i kroničan umor, uslijed kojeg je teže detektirati stvarni problem.

U ovoj fazi čak i neki normalni dnevni zadaci, poput kuhanja ručka ili tuširanja, mogu biti iznimno naporni, a prolazak kroz čitav radni dan može djelovati gotovo neizvedivo.

Ako osjećate da imate sve manje i manje energije te primjećujete stalan osjećaj umora, moguće je da vam se približava burnout.

Nedostatak motivacije praćen odbojnosti prema poslu

'Osjećaj anksioznosti i odbojnosti prema poslu, posebno nakon što ste uzeli nekoliko dana odmora, često je rani pokazatelj burnouta', pojasnio je dr. Briley.

Ako se i nakon nekoliko dana odmora na posao vraćate vrlo niske motivacije i bez naznaka entuzijazma, a uz to i često odlažete obavljanje zadataka, podosta je izgledno da će se vaše stanje pogoršati.

Činjenica je da nemaju svi luksuz raditi posao koje vole pa da nikad ne iskuse burnout, no ovdje je važno pripaziti na pojavu izrazite odbojnosti prema samoj pomisli na svakodnevne zadatke i okruženje u kojem radite.

Poteškoće sa spavanjem

Kvalitetan san ključan je za cjelokupno zdravlje. No upravo se uz povećan stres nerijetko javljaju poteškoće s čestim buđenjem ili nemogućnosti spavanja, uslijed čega dolazi do začaranog kruga nesanice i poteškoća s ostvarenjem kvalitetnog sna.

Otegotna okolnost je provjeravanje e-maila prije spavanja ili provođenje vremena na društvenim mrežama do kasnih sati jer izloženost ekranima dokazano remeti san.

Promjene u apetitu

Promjene u odnosu prema hrani često su pokazatelj ozbiljnijih promjena u organizmu. Iako će svatko promjene u želji za hranom iskusiti na drugačiji način, stručnjaci su primijetili da se najčešće događa gubitak apetita ili češće želja za slatkim i slanim grickalicama, posebno uoči odlaska na posao.

Promjene u raspoloženju

U najranijoj fazi burnouta pojavljuju se promjene u raspoloženju karakterizirane smanjenim strpljenjem, nervozom i osjećajem iritiranosti.

'Javlja se i cinizam te pad u samopouzdanju koji uzrokuju smanjenu produktivnost i slabiji fokus. Također, osobe koje su prevladavajuće dobrog raspoloženja mogu češće osjećati frustraciju i nervozu', kaže Nicole O'Connor, voditeljica popularne aplikacije Headspace.

Kako si pomoći?

Krenite od smanjenja vremena provedenog pred malim ekranima! Stručnjaci pojašnjavaju kako su primijetili da je upravo povećan broj sati pred monitorima jedan od uzroka stresa pa predlažu provođenje slobodnog vremena bez mobitela, laptopa i sličnih naprava, što je odličan način da predahnete, napunite svoje baterije i odmaknete se od opterećujućih vijesti, stresnih mailova i društvenih mreža.

'Pomognite si tako što ćete postaviti pravilo da provjeravate e-mail isključivo u periodu radnog vremena, a korištenje društvenih mreža ograničite do 20 sati, tako ćete maknuti jedan od čimbenika koji uzrokuje nesanicu.

Veći naglasak stavite na brigu o sebi, koju psiholozi karakteriziraju kao ključnu praksu u prevenciji burnouta.

'Vježbajte, meditirajte i zdravo se hranite. Odmaknite se od svega što ima veze s poslom nakon radnog vremena i posvetite se aktivnostima u kojima uživate i koje vas oslobađaju od nakupljenog stresa na poslu', kaže dr. Briley.

Uz to je vrlo važno prepoznati trenutak u kojem vam je potrebno uzeti odmor. Ako je potrebno, pojasnite liječniku o čemu se radi i zatražite bolovanje dok se ne počnete osjećati bolje. Odmor je ključan za procesuiranje i 'resetiranje' misli, a jedan od najboljih načina je provođenje vremena u prirodi jer to uspješno smanjuje simptome stresa.

Ipak, ako ste primijetili da ništa od navedenog ne pomaže, promislite o dugoročnijim rješenjima kao što su traženje profesionalne pomoći psihijatra ili psihoterapeuta, uvođenje redovite prakse meditacije i mindfulnessa te, u krajnjem slučaju, promjeni posla ili čitave karijere kako biste si pružili priliku raditi ono što volite ili barem pronaći radno okruženje koje vam neće stvarati kroničan stres opasan po zdravlje.