Krvne grupe opisuju bogatu raznolikost spojeva prikazanih na površini naših crvenih krvnih stanica. Među najpoznatijima su oni nazvani A i B, koji mogu biti prisutni zajedno kao AB, pojedinačno kao A ili B, ili uopće ne biti prisutni kao O. No čak i unutar tih glavnih krvnih grupa, postoje suptilne varijacije koje proizlaze iz mutacija odgovornih gena.

U studiji objavljenoj 2022., istraživači genomike otkrili su jasnu vezu između gena za podskupinu A1 i ranog početka moždanog udara. Istraživači su prikupili podatke iz 48 genetskih studija, koje su uključivale otprilike 17 tisuća ljudi s moždanim udarom i gotovo 600 tisuća osoba iz kontrolne skupine bez moždanog udara. Svi sudionici bili su u dobi od 18 do 59 godina.

Pretraživanje cijelog genoma otkrilo je dvije lokacije snažno povezane s ranijim rizikom od moždanog udara. Jedan se poklopio s mjestom gdje se nalaze geni za krvnu grupu. Druga analiza specifičnih tipova gena krvne grupe otkrila je da ljudi čiji je genom kodiran za varijaciju A grupe, u usporedbi s populacijom drugih krvnih grupa. Imaju 16 posto veće šanse za moždani udar prije 60. godine života.

Za one s genom za skupinu O1 rizik je bio manji za 12 posto. Međutim, istraživači su primijetili da je dodatni rizik od moždanog udara u ljudi s krvnom grupom A malen, tako da nema potrebe za dodatnim oprezom ili probirom u ovoj skupini.

'Još uvijek ne znamo zašto bi krvna grupa A predstavljala veći rizik', rekao je stariji autor studije i vaskularni neurolog Steven Kittner sa Sveučilišta Maryland. 'Ali vjerojatno ima neke veze s čimbenicima zgrušavanja krvi poput trombocita i stanica koje oblažu krvne žile, kao i drugih cirkulirajućih proteina, koji svi igraju ulogu u razvoju krvnih ugrušaka,' dodaje.

Iako se nalazi studije, koji pokazuju da krvna grupa može detektirati rizik od ranog moždanog udara, dobivene podatke nužno je staviti u kontekst. Dok se nalazi studije mogu činiti alarmantnima, ta krvna grupa može promijeniti rizik od ranog moždanog udara. Svake godine u SAD-u nešto manje od 800 tisuća osoba doživi moždani udar. Većina ovih događaja, oko tri od svaka četiri, događa se kod ljudi starijih od 65 godina, s time da se rizici udvostručuju svakog desetljeća nakon 55. godine. Također, ljudi uključeni u studiju živjeli su u Sjevernoj Americi, Europi, Japanu, Pakistanu i Australiji, a ljudi neeuropskog porijekla činili su samo 35 posto sudionika. Buduće studije s raznolikijim uzorkom mogle bi pomoći u boljem razjašnjavanju rezultata.

Još jedno ključno otkriće studije došlo je usporedbom ljudi koji su imali moždani udar prije 60. godine života s onima koji su imali moždani udar nakon 60. godine. U slučaju znanstvenici su koristili skup podataka od oko 9300 ljudi starijih od 60 godina koji su imali moždani udar i oko 25 tisuća osoba iz kontrolne skupine starijih od 60 godina koji nisu imali moždani udar. Otkrili su da je povećani rizik od moždanog udara u krvnoj grupi A postao beznačajan u skupini s kasnim početkom moždanog udara, što sugerira da moždani udari koji se dogode u ranoj dobi mogu imati drugačiji mehanizam u usporedbi s onima koji se dogode kasnije.

Manje je vjerojatno da će moždani udar kod mlađih ljudi biti uzrokovan nakupljanjem masnih naslaga u arterijama (proces koji se naziva ateroskleroza), a veća je vjerojatnost da će biti uzrokovan čimbenicima koji imaju veze sa stvaranjem ugrušaka, kažu autori.

Studija je također otkrila da ljudi s krvnom grupom B imaju oko 11 posto veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar u usporedbi s kontrolnom skupinom bez moždanog udara, bez obzira na njihovu dob. Prethodne studije pokazuju da je dio genoma koji kodira krvnu grupu, nazvan 'ABO lokus', povezan s kalcifikacijom koronarne arterije, koja ograničava protok krvi i srčanim udarom.

A genetski slijed za krvne grupe A i B također je povezan s nešto većim rizikom od krvnih ugrušaka u venama, što se naziva venska tromboza.