S dr. Andrijom Bitunjcem razgovarali smo ne samo o njegovoj filozofiji liječenja te samim minimalno invazivnim operativnim zahvatima koje provodi, nego i o izazovnosti neurokirurgije, jedne od najkompleksnijih grana u medicini koja zahtjeva iznimnu posvećenost i stručnost operatera. Dodatan ključ uspjeha je i precizna dijagnostika kako bi se otkrio izvor boli, kao i maksimalno očuvanje funkcionalnosti zahvaćenog područja nakon zahvata. Sve to logično dovodi do velikog straha kod pacijenata kada im se indicira neurokirurško liječenje, zbog čega dr. Bitunjac uvjerava da je važno pacijentu pristupiti s punom pažnjom i posvećenosti, strpljivo odgovarajući na svako pitanje.

Nakon radnog iskustva u hitnom bolničkom prijemu, specijalizacije na području neurokirurgije te kirurške karijere u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, doktor Bitunjac je uz rad u Specijalnoj bolnici Arithera aktivno uključen i u globalnu medicinsku zajednicu kao član Hrvatskog neurokirurškog društva i Eurospinea. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim tečajevima usavršavajući svoje vještine u onkološkoj i vaskularnoj neurokirurgiji, spinalnoj navigaciji, robotskoj kirurgiji kralježnice te minimalno invazivnim spinalnim i kranijalnim pristupima. Izvan profesionalnog života, dr. Bitunjac ponosan je otac dvoje djece koji uživa u putovanjima, umjetnosti, glazbi, kuhanju i kuglanju, obogaćujući svoj osobni i profesionalni život raznovrsnim iskustvima.

Neurokirurgija je jedna od medicinskih grana koja se u posljednje vrijeme najbrže razvija. Zbog čega ste se u svojoj karijeri baš odlučili za tu specijalizaciju, pogotovo jer je u medicinskim krugovima poznato kao iznimno kompleksno područje?

– Odlučio sam se za neurokirurgiju jer me oduvijek fascinirala složenost ljudskog mozga i živčanog sustava. Tijekom studija u Osijeku i rada u OB Dr. Josip Benčević te kasnije u KBC Zagreb i KBC Sestre Milosrdnice, shvatio sam važnost razumijevanja ovog područja pri liječenju najtežih medicinskih stanja. Neurokirurgija mi pruža priliku raditi na inovativnim terapijama koje značajno poboljšavaju kvalitetu života pacijenata, a njezin stalni napredak motivira me na kontinuirani osobni i profesionalni razvoj.

Koja područja liječite tj. za što vam se pacijenti mogu javiti na području neurokirurgije u Specijalnoj bolnici Arithera? Imate li neki savjet za pacijente prije prvog specijalističkog pregleda.

– U Specijalnoj bolnici Arithera fokusiram se na neinvazivne, minimalno invazivne, ali i otvorene kirurške zahvate koji obuhvaćaju liječenje bolesti kralježnice i mozga, degenerativnih stanja, tumora, trauma i osteoporoze. Pacijenti mi se mogu obratiti za liječenje širokog spektra neuroloških stanja, uključujući složene operacije kralježnice uz korištenje naprednih tehnologija za predoperativno planiranje i dijagnostiku.

Savjetujem da na prvi pregled pacijenti svakako donesu svu relevantnu medicinsku dokumentaciju te budu spremni na maksimalno otvoreni razgovor o svojim tegobama, što će pomoći u postavljanju precizne dijagnoze i omogućiti postizanje maksimalnih rezultata liječenja.

Kako pacijenti uopće mogu prepoznati da je za rješenje njihovih tegoba potrebno neurološko liječenje? Zašto je pravilna dijagnostika na području neurokirurgije izrazito važna?

– Simptomi koji mogu ukazivati na potrebu za neurokirurškim liječenjem uključuju dugotrajnu bol u leđima ili vratu, glavobolje, slabost udova, gubitak ravnoteže ili druge neurološke ispade. Pravilna dijagnostika omogućuje identifikaciju točnog uzroka problema, što je presudno za odabir odgovarajućeg tretmana. S obzirom na složenost neurokirurških stanja, svaki korak u dijagnostičkom procesu mora biti precizno izveden kako bi se postigao optimalan ishod liječenja.

U Aritheri pružamo usluge neinvazivne neurokirurške dijagnostike, a ako su potrebne neke dodatne pretrage, naše članstvo u sklopu Arsano Medical Group omogućava pacijentima da im se rezerviraju i dodatne usluge kroz sveobuhvatni proces dijagnostike bez da moraju posezati za dodatnim kontaktima ili razmišljati gdje obaviti koju pretragu.

U Vašoj biografiji navodite kako se u Specijalnoj bolnici Arithera bavite minimalno invazivnim i otvorenim operacijskim zahvatima neuroloških oboljenja. Koji su to zahvati i što znači da su minimalno invazivni?

– Minimalno invazivni pristup liječenju uključuje puno više od korištenja manjih rezova na koži. To je filozofija liječenja koja pretpostavlja najmanju moguću traumu tkiva i kraći boravak u bolnici, što omogućuje bržu rehabilitaciju i oporavak. U Specijalnoj bolnici Arithera izvodim operacije poput neinvazivnih i minimalno invazivnih dekompresijskih i fuzijskih zahvata za liječenje trauma, degenerativnih bolesti, osteoporotskih prijeloma i tumora kralježnice. Iste principe primjenjujem kod zahvata na drugim dijelovima središnjeg i perifernog živčanog sustava. Ovo je moguće zahvaljujući modernom predoperativnom planiranju i točnoj identifikaciji primarnog uzročnika boli, što smanjuje opseg zahvata, broj komplikacija i dodatno unapređuje postupak operacije i daljnjeg liječenja.

Kako izgleda priprema pacijenta prije operacije te kako izgleda postoperativni oporavak? Koja je uloga ne samo fizikalne terapije, nego i robotske neurorehabilitacije u oporavku pacijenata i vraćanju funkcija?

– Priprema pacijenta uključuje detaljnu analizu prethodno učinjene dijagnostike uz redovnu primjenu neinvazivnih metoda za otkrivanje uzročnika tegoba, procjenu općeg zdravstvenog stanja od strane anesteziologa i neurokirurško planiranje zahvata. Postoperativni oporavak započinje već u bolnici, prilagođen je individualnim potrebama pacijenta, a uključuje fizikalnu terapiju, te prema potrebi, robotsku neurorehabilitaciju. Fizikalna terapija je nezamjenjiva u liječenju i oporavku nakon neurokirurških operacija, dok robotska neurorehabilitacija igra ključnu ulogu u vraćanju funkcionalnosti, osobito kod pacijenata sa značajnijim neurološkim oštećenjima, iskorištavajući neuroplastičnost mozga, što može dovesti do vraćanja funkcija u mozgu i tijelu.

Neurološko liječenje često je izrazito izazovno za pacijente. Osim što se najčešće veže uz teške bolesti, liječe se područja koja su za pacijente izrazito osjetljiva poput kralježnice. Kako ste postigli tu prepoznatljivost kao neurokirurg koji djeluje izrazito umirujuće prema pacijentima?

– Iskustvo u hitnoj medicini i neurokirurgiji naučilo me koliko je važno pružiti sigurnost pacijentima u najtežim trenucima njihovih života kroz jasnu komunikaciju i podršku. Izvrsna kirurška tehnika je pretpostavka uspjeha, ali jednako bitan čimbenik je otvoreni razgovor s pacijentom kojim se jasno obrazlaže tijek liječenja i postavljaju ostvarivi ciljevi liječenja za svakog pojedinca. Ono što mi se jako svidjelo u Specijalnoj bolnici Arithera je vrlo temeljit i prisan pristup cijelog tima prema svakom pacijentu, što uvelike pomaže smanjiti osjećah straha pacijentima.

Ovo Vas za kraj moramo pitati. Osim što ste vrsni neurokirurg, spomenuli ste da se volite baviti raznovrsnim hobijima, ali svakako smo primijetili kuhanje i kuglanje. Što najviše volite kuhati, imate li neko svoje vlastito kulinarsko remekdjelo? Kako to da se jedan kirurg bavi baš kuglanjem?

– Kuhanje za mene predstavlja način opuštanja i kreativnog izražavanja. Volim pripremati tradicionalna jela s modernim zaokretom, a najdraže mi je kuhati za obitelj. Kuglanje je bila  izvannastavna aktivnost kojom sam se bavio jednu sezonu tijekom osnovnoškolskih dana, a ponovno sam ga otkrio tijekom jednog druženja s kolegama s Klinike za neurokirurgiju. Obje aktivnosti pomažu mi u održavanju ravnoteže između profesionalnog i privatnog života, što smatram ključnim za dugoročni uspjeh u medicinskoj karijeri.