'Djeca čije su majke u trudnoći jele hranu lošije kvalitete, s puno šećera i soli, vjerojatnije će patiti od pretilosti ili imati višak tjelesne masti', rekao je Ling-Wei Chen iz Škole javnog zdravlja u Dublinu. 'Sve je više dokaza koji ukazuju na to da je upravo prvih tisuću dana života, točnije razdoblje od začeća do druge godine starosti, ključno za sprečavanje razvoja dječje pretilosti', dodao je.

Pretilost u mladoj dobi često se prenosi i u odraslu dob te je povezana s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, srčanih i ostalih zdravstvenih problema. Chen i njegovi kolege analizirali su podatke 16.295 parova majki i djece iz Irske, Britanije, Nizozemske i Poljske. Majke su u prosjeku imale 30 godina i zdrav indeks tjelesne mase (BMI).

Žene su bilježile što su jele prije i tijekom trudnoće, a znanstvenici su njihovu prehranu podijelili u pet kategorija. 

Majke s najzdravijom prehranom, bogatom voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama bile su na jednome kraju spektra. One koje su jele puno procesuiranih mesnih prerađevina i hranu punu zasićenih masti, šećera i soli, bile su na drugom. 

Više masti, manje mišića 

Njihovoj djeci mjerio se BMI u ranome, srednjem i u kasnom dijelu djetinjstvu, otprilike u desetoj ili jedanaestoj godini. 

Podaci su pokazali da su starija djeca čije su se majke u trudnoći hranile nezdravo imala znatno više masti u organizmu i manju mišićnu masu. 

No u ranom djetinjstvu gotovo da nije bilo razlike. Ne iznenađuje podatak po kojemu promoviranje zdrave prehrane u trudnoći, bogate voćem i povrćem i siromašne rafiniranim ugljikohidratima, crvenim i procesuiranim mesom, može spriječiti pretilost djece, rekla je jedna od autorica studije Catherine Phillips sa sveučilišta u Dublinu. 

I ranija su istraživanja pokazala da niža razina mišićne mase može biti povezana s većim rizikom od razvoja dijabetesa, visokog tlaka i pretilosti.