Osim što je najkraći mjesec u godini, veljača je i jedini mjesec u hrvatskom jeziku koji je ženskog roda. Koje još tajne skriva drugi po redu mjesec u godini?
Riječ veljača (a kod većine naroda februar, february i slično), dolazi od latinske riječi februum, što znači pročišćavanje. Naime, u starom rimskom kalendaru svakog 15. veljače održavao se ritual pročišćenja od grijeha zvan Februa.
U hrvatskom jeziku nije posve jasno zašto se veljača zove tako, ali se pretpostavlja da označava sve dulje dane koji postaju veći, odnosno velji. Stari hrvatski nazivi za ovaj mjesec su svečen (prema blagdanu Svijećnici 2. veljače), veljak i svičan.
Kod Anglosaksonaca veljača se u povijesti nazivala solmonath (mjesec blata) ili kale-monath (termin vezan uz zelje). U finskom jeziku veljača se još nazivala hemikuu, što bi značilo 'mjesec bisera' jer se tada obično topi snijeg, pa stvara kapljice po drveću koje se opet smrznu i nalikuju biserima. U Ukrajini naziv na veljaču znači i led ili jak mraz.
Siječanj i veljača zadnji su dodani u rimski kalendar jer su stari Rimljani u početku smatrali da zimski period ne treba razdjeljivati na mjesece. Dodao ih je rimski kralj Numa Pompilije 700. godine prije Krista.
Veljača je dugo prema rimskom kalendaru bila posljednji mjesec u godini, a ne drugi.
Veljača je često znala imati i 23 ili 24 dana.
Budući da najčešće ima 28 dana, ovo je jedini mjesec u godini koji može proći bez punog Mjeseca za svoga trajanja.
Veljača počinje na isti dan u tjednu kada i ožujak te studeni u tekućoj godini, a kada je godina prijestupna, na isti dan počinje i kolovoz.
Simboli veljače su cvjetovi ljubičica i jaglac, a kamen ametist.
Prema gregorijanskom kalendaru koji se koristi gotovo u cijelom svijetu, postoje 'obične' i prijestupne godine. Obična godina ima 365 dana, dok prijestupna ima jedan dan više, i to baš 29. veljače.
Prijestupna se godina javlja svake četiri godine zbog toga da bi se kalendarska godina lakše uskladila sa solarnom, odnosno vremenom koje je potrebno da Zemlja završi svoj put oko Sunca. Za to joj je putovanje potrebno oko 365 i jedna četvrtina dana. Solarna godina traje oko 11 minuta manje od 365 i jedne četvrtine dana te se pomoću umetanja dodatnog dana u kalendarsku godinu ona prilagođava kalendarskoj godini.
Na ideju sinkroniziranja kalendarske i Sunčeve godine i dodavanja jednog dana svake četiri godine, prvi su došli Egipćani. Kasnije su njihovu ideju preuzeli Rimljani koji su odlučili da će taj 'dan viška' biti upravo 29. veljače.
U narodu se veljača još naziva i veljača prevrtača zbog vremena koje u tom mjesecu često mijenja svoju ćud.
