Zaposlenici mlađi od 30 godina najvjerojatnije će ostati kod kuće ako se razbole od prehlade i gripe, a osobe iznad 55 godina ostat će kod kuće zbog alergija i intolerancija, pokazuju podaci istraživanja koje citira Telegraph. Mlađi ljudi će

također vjerojatnije izostati s posla zbog stresa, umora i bezvoljnosti, dok stariji uposlenici kažu da to nikad ne bi iskoristili kao opravdanje za izostanak. Gotovo jedna od pet osoba u dobi od 18 do 29 godina priznala je da je propustila radni dan jer je bila mamurna, dok 85 posto radnika iznad 55 kaže da bi to napravili samo kad bi bili prikovani za krevet

Više stope bolesti kod mlađih ljudi mogu se objasniti utjecajem nezdravog načina života, sugerira istraživanje provedeno na 3.000 osoba koje je naručio jedan britanski proizvođač vitamina. Muškarci i žene u dobi do 30 godina češće se hrane gotovim jelima i obrocima iz dostave nego što to prakticiraju njihovi starije kolege, a rijetko će jesti i pet dnevnih porcija voća i povrća koje stručnjaci preporučuju.

Starije osobe također su pokazale pozitivan odnos prema vlastitom zdravlju, od kojih čak 59 posto vjeruje da su zdraviji od svojih roditelja. U to vjeruje samo 37 posto mlađe grupe. Oni su u anketi odgovorili i kako se često razbole od posljedica stresa pritisaka na poslu financijskih problema, a nerijetko su uzrok i ljubavni problemi. Nasuprot tome, manje od četvrtine osoba iz starije grupe odgovorilo je da se osjećalo loše zbog stresa na poslu.

Visoka razina stresa može izazvati brojne simptome, uključujući razdražljivost, glavobolju, umor i iritaciju želuca. 'Današnji brzi ritam uzima danak u zdravlju mlađe generacije', objašnjava Peter Morton, menadžer proizvođača multivitamina Multibionta. 'Slab imunološki sustav uzrokovan pušenjem, alkoholom i lošom prehranom čini ljude osjetljivima na svaki kašalj i prehladu, zbog kojih onda idu na bolovanje.'

Prethodna istraživanja pokazivala su da priroda nečijeg posla može imati velik utjecaj na broj dana provedenih na bolovanju. Podaci Britanskog statističkog zavoda iz 2008. godine pokazuju da će uposlenici u call-centrima i radnici koji rade sa strankama najčešće odlaziti na bolovanje, dok će vozači vlakova piloti i kontrolori zračnog prometa najrjeđe propustiti posao.

PricewaterhouseCoopers je ranije ove godine procijenio da izostanci s posla koštaju britansko gospodarstvo čak tri milijarde funti godišnje, a britanski radnici uzimaju gotovo dvostruko više bolovanja nego njihovi američki kolege. Britanski radnik na bolovanju provede 10 dana godišnje, Amerikanci pet dana, a u azijsko-pacifičkoj regiji četiri dana, ističe Telegraph.