Gripa je virusna infekcija dišnog sustava. Može uzrokovati simptome poput curenja nosa, grlobolje, kašlja, glavobolje, umora, vrućice, povraćanja i proljeva. Većina ljudi ozdravi za manje od dva tjedna jer se njihov imunološki sustav uspješno izbori protiv infekcije. No, ljudi sa slabijim imunološkim sustavom imaju veći rizik od pogoršanja gripe i nastanka komplikacija.

Ipak, bez obzira na to koliko je jak vaš imunološki sustav, uravnotežena prehrana za vrijeme gripe može podržat imunološki sustav. Naime, ako tijelo prima hranjive tvari koje su mu potrebne, sam oporavak od gripe mogao biti lakši i brži.

Što je dobro jesti za vrijeme gripe?

Hrana bogata vitaminom A

Imunološki sustav sastoji se od različitih imunoloških stanica, od kojih svaka ima specifične uloge. Neke stanice ubijaju mikrobe poput virusa koji uzrokuju gripu. Druge stanice stvaraju dugoročni imunitet pamteći mikrobe i štiteći se od njih u budućnosti. Vitamin A pomaže u razvoju i rastu imunoloških stanica.

Dnevna preporuka za unos vitamina A je 900 mikrograma za odrasle. Hrana bogata vitaminom A uključuje mlijeko, paprike, mango i dinju. Druge namirnice koje su dobri izvori vitamina A su goveđa jetra, batat, špinat, mrkva i haringa.

Hrana s visokim udjelom vitamina C

Vitamin C je vitamin antioksidans. Antioksidansi eliminiraju štetne molekule zvane reaktivne kisikove vrste (ROS) iz tijela. Neke imunološke stanice, poput fagocita, proizvode ROS kako bi ubile mikrobe. Previše ROS-a može oštetiti tjelesne stanice pa vitamin C može pomoći u zaštiti tjelesnih stanica dok imunološke stanice uništavaju mikrobe.

Dnevna preporuka za unos vitamina C je 75 miligrama za žene i 90 miligrama za muškarce. Hrana koja može zadovoljiti većinu vaših dnevnih potreba za vitaminom C uključuje pola šalice crvene paprike, jedna srednja naranča, jedan srednji kivi, jedna šalica jagoda, jedna šalica kuhane brokule. Druge namirnice, uključujući rajčice, špinat, kupus, cvjetaču, krumpir i zeleni grašak, također su bogate vitaminom C.

Hrana bogata vitaminom D

Imunološkom u potreban je vitamin D za borbu protiv virusa. Analiza 10 studija pokazala je da dodatak vitamina D može smanjiti rizik od gripe. Ako već imate gripu, vitamin D može pomoći vašem imunološkom sustavu da se oporavi. Ipak, kako navodi Health.com, potrebno su daljnja istraživanja kako bi se potvrdile ove potencijalne koristi.

Koža proizvodi vitamin kada je izložena sunčevoj svjetlosti, što sunce čini vašim primarnim izvorom vitamina D. Odrasli bi trebali unositi dodatnih 15 mikrograma vitamina D svojom prehranom svaki dan. Hrana bogata vitaminom D uključuju ulje jetre bakalara, pastrva, losos, mlijeko te druge namirnice poput gljiva i jaja.

Fermentirana hrana

Fermentirana hrana sadrži probiotike, koji su živi organizmi korisni za zdravlje crijeva i imunološki sustav. Probiotici mogu poduprijeti imunološki sustav poboljšanjem crijevne barijere, lučenjem zaštitnih kemikalija, sprječavanjem vezivanja virusa i aktiviranjem imunoloških stanica. Fermentirana hrana također uključuje tempeh, kimchi, kefir, jogurt, miso, kiseli kupus i kombucha.

Juhe

Gubitak apetita čest je kod gripe. A juhe su posebno dobre za osobe sa smanjenim apetitom tijekom bolesti jer omogućuju unos manjih komada hrane i tekućine. U juhu možete dodati gotovo sve, uključujući izvore proteina poput piletine, složenia ugljikohidrate poput graha, malo limuna za vitamin C i zelenog lisnatog povrća koja će dati dozu vlakana i kalij.

Juha će biti bogata energijom, proteinima, vitaminima i mineralima ako uključite po jedan sastojak iz svake kategorije: proteina, ugljikohidrata, masti, povrća i začinskog bilja. Uvijek je dobar izbor klasična pileća juha, juha od povrća ili pak 'penicilin' juha u čiju se ljekovitost Talijani kunu.

Hrana bogata cinkom

Virusi koji uzrokuju gripu napadaju i razmnožavaju se u respiratornom traktu, što uključuje nos, grlo i pluća. Tkiva unutar trakta imaju barijere od stanica i sluzi kako bi se spriječila infekcija. Cink može pomoći u održavanju tih tkivnih barijera. Cink također utječe na rast, razvoj i funkciju imunoloških stanica.

Dnevna preporuka za unos cinka je 9 miligrama za žene i 11 miligrama za muškarce. Hrana bogata cinkom uključuje: plodove mora, kao što su kamenice, plavi rak, škampi, sardine; meso poput govedine, svinjetine i puretine; mliječne proizvode uključujući sir, mlijeko i jogurt te leću.

Češnjak

Češnjak se u tradicionalnoj medicini koristi već tisućama godina. Trenutna istraživanja podupiru dobrobiti češnjaka, budući da nalazi pokazuju da češnjak može pomoći u prevenciji i liječenju virusa kao što je gripa. Češnjak može pomoći u oporavku od gripe jer poboljšava imunološki odgovor. Češnjak sadrži antivirusne molekule zvane organosumporni spojevi, za koje se pokazalo da sprječavaju ulazak virusa u stanice i njihovu replikaciju virusa. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se dokazala učinkovitost češnjaka kao antivirusnog sredstva.

Hrana bogata selenom

Selen je antioksidativni mineral koji podržava imunološki sustav, pomažući tijelu u borbi protiv virusnih infekcija poput gripe. Dnevna preporuka za unos selena je 55 mikrograma za odrasle. Hrana koja može zadovoljiti sve ili većinu dnevne vrijednosti uključuje: brazilske oraščiće, plodove mora, meso te druge namirnice kao što su mlijeko, jogurt, sir, jaja, grah, smeđu rižu, zobene pahuljice i gljive.

Med

Med može ublažiti simptome respiratornih infekcija, poput upale grla i kašlja. Konzumacija meda može smanjiti učestalost kašlja i njegovu jačinu. Med vjerojatno ima ovaj učinak zbog svojih antimikrobnih, antioksidativnih i protuupalnih svojstava.

Hrana s omega-3 masnim kiselinama

Omega-3 masne kiseline povezuju se s antivirusnim svojstvima i vjeruje se da mogu spriječiti replikaciju virusa. Omega-3 masne kiseline također mogu pomoći u smanjenju upale, koja se povećava tijekom infekcije. Omega-3 masne kiseline nalaze se u masnoj ribi i drugim plodovima mora, lanenim sjemenkama, chia sjemenkama i orasima.

Što piti za vrijeme gripe?

Začepljenost nosa i suha usta uobičajeni su simptomi gripe. Smanjeni osjet mirisa zbog začepljenja i suha usta mogu pridonijeti gubitku apetita. Napitak sobne temperature ili blago topli napitak može pomoći umirivanju grla. Možete pokušati piti:

• 100 posto voćne sokove ili smoothie: Iako im nedostaju vlakna koja pruža cijelo voće, voćni sok može biti opcija da dobijete neke vitamine i minerale iz voća i povrća kada nemate previše apetita.
• Čaj i zeleni čaj: antioksidans katehin u čaju i zelenom čaju može imati antivirusna svojstva
• Topla voda s limunom i medom: Kombinirajte toplu vodu s vitaminom C iz limuna i umirujućim učincima meda
• Napici s elektrolitima: Ljudi koji imaju proljev mogu imati koristi od nadoknade elektrolita izgubljenih proljevom. U ljekarnama se prodaju mješavine elektrolita, ali možete ih napraviti i kod kuće.