München je status grada dobio 1175, a jesu li tada njegove ulice mjerili Bavarci kojima je pivo udarilo u glavu, povijest nije zabilježila. Danas je München sa 1,3 milijuna stanovnika, treći njemački grad po veličini, ali gospodarski je u samom svjetskom vrhu. Dovoljno je reći da je u Münchenu BMW, svjetski automobilski gigant.
No iako je BMW zaista globalni industrijski gigant i pogoni u kojima se proizvode BMW 'trojke' nalaze se trideset metar od Olimpijskog parka, to je teško primijetiti promatrajući taj pogon u samom gradu. Niti se vide kolone radnika koje ujutro dolaze na posao, niti se iznad tvornice viju pramenovi dima. Tvornica izvana izgleda poput urednog kompleksa u kojem su uredski poslovni prostori. Prilikom obilaska pogona vidjeli smo kako većinu poslova oko proizvodnje BMW-a rade kompjuterizirani roboti. Obilazak pogona BMW-a fascinantan je doživljaj, pogoni s robotima koji međusobno komuniciraju, dodaju dijelove i slično izgledaju poput znanstveno fantastičnog filma, jedino što je sve to stvarnost. Radnika u proizvodnim pogonima ima vrlo malo.

Otto I Wittelsbach koji je 1180. postao vojvoda od Bavarske, o budućnosti u kojoj će roboti u tišini proizvoditi vrhunske 'kočije' nije mogao ni sanjati. U svakom slučaju, vojvoda je položio temelje vladarske loze koja će Bavarskom vladati do 1918. Kontinuitet rijedak u Europi, u kojoj su aristokratske obitelji kroz stoljeća jedna drugu uredno trovale i svrgavale s prijestolja i borile se bez prestanka za vlast. Tome treba dodati i bune seljaka koji bi s vremena na vrijeme opustošili aristokratske dvorce. Bavarska je kralja službeno dobila 1328, Louis IV. okrunjen je kao njemački kralj i car Svetog rimskog carstva. Taj je događaj Münchenu donio i direktne koristi time što je grad dobio monopol na trgovinu soli. Sol je u Europi oduvijek bila dragocjena, gotovo kao zlato. Uostalom, tek početkom XX. stoljeća veći dio Europe riješio je problem snabdijevanja solju.

Ime grada - München - na njemačkom bukvalno znači kaluđer. Kaluđeri su prvi nastavali prostor na kojem je nastao München i bavili se pivarstvom. Stoga nije čudo da i danas najpoznatije münchensko pivo nosi ime 'Franziskaner', u prijevodu franjevac, po franjevcima koji su smislili recept. Bavarske katoličke tradicije stoga su prisutne u svakom dijelu grada, slobodno se može reći u svakom domu, ali najčešće kroz svakodnevno ispijanje piva čiji su recept smislili franjevci. Bavarska je katolička zemlja, za razliku od sjevernog dijela Njemačke koji je protestantski. O tome svjedoče i boje na grbu Münchena - crna i zlatna - što su bile boje Svetog Rimskog Carstva. Bavarac je i Papa Benedikt XVI, no u Münchenu, kao ni u drugim dijelovima Bavarske, pa čak ni u njegovu rodnom selu, to se puno ne primjećuje. Religija se u Bavarskoj, pa tako i u Münchenu, zbiva u privatnoj sferi.

Nakon što je Njemačku preplavio val reformacije (Lutherovo učenje nastalo je u Njemačkoj), München je postao centar protureformacijskog pokreta. Vojvoda Wilhelm V. započeo je 1589. gradnju jezuitske crkve Michaelkirsche, što baš i nije podatak koji mnogi stanovnici Münchena znaju napamet, puno više ih tu godinu povezuje s jednim drugim događajem. Iste je godine započeta gradnja Hofbräuhaus pivovare koja je proizvodila i još uvijek proizvodi izvanredno tamno pivo. Hofbräuhaus tamno pivo jedino je uspješno doguralo i do naših dana. U Münchenu je 1609. osnovana i Katolička liga kao odgovor na reformacijski pokret, no i to je samo godina u povijesti grada. München je 1806. postao glavni grad Kraljevine Bavarske. Mnoge od najljepših građevina današnjeg Münchena izgrađene su u tom periodu.

Manje je poznato da je u svojoj dugoj povijesti München kratko vrijeme bio glavni grad Sovjetske republike Bavarske. Kraj Prvog svjetskog rata donio je veliku krizu u cijeloj Njemačkoj, a 6. travnja 1918. lijeve političke snage u Bavarskoj, komunisti i anarhisti, u potpunom kaosu koji je vladao u tom trenutku u Münchenu preuzeli su vlast i proglasili Sovjetsku republiku Bavarsku. Bila je to jedna od najluđih vlasti u tadašnjoj Europi, sastavljena od avanturista i diletanata. Tako su, naprimjer, odmah po proglašenju Sovjetske republike Bavarske objavili rat Švicarskoj. Ta je 'vlast' trajala samo šest dana, da bi je smijenila nova komunistička vlast koja je započela s organizacijom bavarske Crvene armije po uzoru na Lenjinovu vojsku. Nova vlast htjela je u komunizam ući odmah, bez čekanja, pa su, između ostaloga, namjeravali u potpunosti ukinuti novac.

Bavarski sovjeti započeli su uobičajenim revolucionarnim potezima, hapšenjima i pogubljenjima 'kontrarevolucionara', a 3. svibnja u München je ušla regularna njemačka vojska i nakon uličnih borbi Sovjetska republika Bavarska nestala je s političke pozornice. No sjećanje na komunističku vlast dugo je ostalo pa je današnja Bavarska specifična po tome što Bavarci u posljednjih gotovo 60 godina stalno na izborima biraju jednu te istu stranku – CSU (Kršćansko demokratsku uniju). Tek je na nedavnim izborima stranka prvi put izgubila natpolovičnu većinu, iako je i dalje najjača bavarska stranka.

U Münchenu je svakodnevno vidljivo mnoštvo simbola povijesti, poput tradicionalnih haljina dindirlica s dubokim dekolteima i muških kožnatih kratkih hlača. Uobičajeno je u centru grada vidjeti mlade djevojke u dindirlicama. Postoje prilike kad cijela obitelj oblači tradicionalnu bavarsku odjeću; najčešće je to obiteljsku odlazak u pivnicu tj. Biergarten. Biergarten su pivnice s velikim stolovima i klupama na otvorenom. Najveći takav pivski vrt u Münchenu je Hirschgarten. Münchenske pivnice na otvorenom svakako treba posjetiti i vidjeti kako se zabavljaju ljudi koje se smatra među najradišnijim i najmarljivijim u Europi. Posebno je zanimljivo vidjeti kako i Bavarke imaju prilično impresivne kapacitete za ispijanje piva iz velikih krigli.

München ipak nije samo grad piva. O tome svjedoče njegovi brojni muzeji. Neki od njih, poput Deutsches Museuma i Alte i Neu Pinakothek, pripadaju samom svjetskom vrhu po kvaliteti izložaka i raskošnoj prezentaciji djela. U Alte Pinakothek izložena su djela velikih europskih slikara u razdoblju od 14. - 18. stoljeća. Posjetitelj može uživati u djelima Rubensa, Rembrandta, Rafaela, Dürera i brojnih drugih majstora slikarstva. U Neu Pinakothek su izložena djela autora 18. i 19. stoljeća. Među velikim slikarima tog razdoblja čija djela su izložena, posebnu pozornost privlače djela Francisca Goye, Thomasa Gainsbourogha, Eugenea Delacroixa, Renoira, Cezannea, Van Gogha, Gaugina. Oba muzeja zatvorena su samo na Božić.

München je grad u kome svakodnevno boravi veliki broj turista iz cijelog svijeta. Zbog toga je vrlo teško doći u situaciju da posjetitelj želi u nedjelju posjetiti neki muzej i da ga dočeka natpis – zatvoreno. U većini Münchenskih muzeja ulaznice imaju simboličnu cijenu. Ako posjetitelj želi u nedjelju razgledati remek-djela svjetskog slikarstva u Alte Pinakothek, cijena ulaza je jedan euro. Posebnu atmosferu gradu daju njegova dva svjetski poznata sveučilišta - LMU (Ludvig Maximilian Univerzitet) i TU (Tehnički Univerzitet). Lista njihovih profesora dobitnika Nobelovih nagrada duga je, od Willhema Röntgena iz 1901. pa do Theodora Hänscha dobitnika Nobelove nagrade za fiziku 2005.

Posebnu atmosferu Münchenu daju studenti stoga što je LMU smješten u centru grada pa deseci tisuće studenata, među kojima je mnoštvo stranih, od Amerikanaca, Francuza, Talijana, pa do Kineza, centru grada daju kozmopolitsku atmosferu. Mladost, raznolikost nacija i jezika, odjeća te tisuće bicikala čine poseban kolorit bavarske prijestolnice. Doda li se tome i neponovljivi okus 'weissbier' piva, posjet Münchenu uvijek je poseban užitak.

München je najpoznatiji po svojim 'weissbier' pivima. Radi se o pivima koja ne rade od pšenice. U toku procesa proizvodnje ta se piva ne pasteriziraju te ne mogu dugo stajati jer se pokvare. Zbog toga münchenska 'weissbier' piva ne mogu ići u prodaju ni u cijelu Njemačku niti izvan Njemačke. Prvakinja među tim pivima, po ukusu vašeg reportera, jest Franzisknerica! Odmah iza nje su i Augustiner i Paulaner piva. Po imenima možemo primijetiti da i ona potiču iz katoličkih redova. Bavarska kao katolička zemlja najbolje se iskazuje kroz pivarstvo. Münchenska 'dunkel' ili tamna piva također su vrhunska. Tamnosmeđu boju i poseban okus daje im slad koji je pržen. Treća vrsta su 'starkbier' piva koja imaju 6 do 9 % alkohola, tamna su i imaju izrazit okus po sladu. Moderna vrsta piva je 'helles', moderna stoga što se proizvodi tek od 1895. Radi se o svijetlim, pasteriziranim pivima kakva se proizvode i piju i kod nas. S obzirom na to da mogu biti dugo skladištena, mogu se izvoziti pa se proizvode u velikim količinama. Ta vrsta piva izvozi se širom svijeta. Iako neki tvrde da su i u Münchenu najpopularnija 'helles' piva, posjetitelj neće pronaći puno dokaza za to. Na stolovima prevladavaju tradicionalne vrste weiss piva koje se i danas pripravljaju po srednjovjekovnim recepturama.

Carina nasred autoputa
Njemačka carina ima ovlasti na cijelom teritoriju Njemačke. Nakon što su ukinute unutarnje granice, u EU su uobičajene  carinske kontrole putnika u vozilima sa stranim tablicama na autoputovima. Dogodi li se to, treba bez oklijevanja stati na najbližem parkiralištu. Carinici automobile uglavnom zaustavljaju ispred parkirališta. Kao što nema smisla raspravljati s njemačkim policajcima, jednako tako ne valja ni s carinicima. Oni u većini slučajeva rade po pravilima, pa će ako pregledavaju osobnu prtljagu putnika, zapakiranu odjeću i slično, staviti rukavice. Iskustva ovog autora kažu da su prilično tolerantni, tj. ako putnik ima kutiju, dvije cigareta, kupljenih izvan Njemačke, više od dozvoljenog - neće praviti probleme.