Vrijednost Nacionalnog indeksa sreće u siječnju je blago porasla u odnosu na prosinac. No dvije su komponente zabilježile značajan pad: zdravo ponašanje i zadovoljstvo trenutačnom životnom situacijom. Na nezdravije ponašanje utjecala je vjerojatno zimska ponuda svježeg voća i povrća, jer je njihova konzumacija u komponenti zdravo ponašanje najviše pala, dok je siječanj očito donio značajno manje zadovoljstva životom od prosinca.            

S druge strane, hrvatski građani za dvije godine očekuju poboljšanje kvalitete života i u tome ne treba tražiti racionalne razloge. Naime, svjetska istraživanja pokazuju da ljudi svoja očekivanja u tako 'dalekoj' budućnosti ne temelje na racionalnim razlozima.

Ljubav na ledu
Apsolutno najveći padovi vidljivi su u dva područja: osjećaju ljubavi i zadovoljstvu državom. Na pitanje koliko Hrvati osjećaju ljubav, u prvom kvartalu 2010. odgovori su rezultirali 70,1 bodom, ali u siječnju ove godine pali su na 40,8 bodova, što je pad od 29,3 boda. Hrvati su i sve nezadovoljniji državom - dok je u lanjskom prvom kvartalu rezultat bio 55,3 boda, do siječnja se smanjio na 44 boda, što je pad više od 11 bodova u samo godinu dana.

Gledano po danima, sreća i osjećaj zadovoljstva variraju. Očekivano su najsretniji dani u svim nacijama Božić, Stara godina i Valentinovo. Istraživanje u Kanadi pokazalo je da su Kanađani sretniji uoči blagdana negoli na same blagdane, jednako kao i Hrvati. Hrvatima je najsretniji dan nedjelja jer je indeks sreće tada najviši, dok je najniži u ponedjeljak i petak. Gledano po komponentama, srijeda je dan kada su građani zadovoljniji trenutačnom životnom situacijom negoli ponedjeljkom i petkom. Sredina tjedna pak najlošija je za emotivno stanje građana, kad je ono na najnižim razinama. Građani se najzdravije osjećaju nedjeljom, a najlošije petkom, kada su i najnezadovoljniji količinom novca za osnovne potrebe.

Kriza više pogađa žene
Većina svjetskih istraživanja upućuje na to da su muškarci i žene podjednako sretni, ali Nacionalni indeks sreće pokazuje da su Hrvati sretniji od Hrvatica. Najizrazitije razlike između muškaraca i žena dobivene su u materijalnom stanju. Žene procjenjuju da imaju manje raspoloživog novca za hranu, stanovanje, odjeću i obuću te 'sitne luksuze', kao i lošije zadovoljenje osnovnih potreba. To ukazuje na činjenicu da je ekonomska kriza u Hrvatskoj daleko više pogodila žene negoli muškarce. Dio uzroka manjeg zadovoljstva žena zasigurno se može pripisati ekonomskoj situaciji, ali i tome da su Hrvatice u prosjeku manje plaćene od muškaraca i teže pronalaze posao kad ostanu bez njega.

Žene i svoje zdravstveno stanje procjenjuju lošijim od muškaraca - one imaju više kroničnih bolesti, poremećaja apetita i lošije spavaju. Zanimljivo je da, iako žene svoje zdravlje procjenjuju lošijim, nema razlike u izostancima s posla između muškaraca i žena. Moguće je da njihova općenita niža razina sreće loše djeluje na zdravlje jer je pokazana pozitivna korelacija između pozitivnih emocija i fizičkog zdravlja. No moguća su i druga obrazloženja. Jedno je da žene priznaju svoje zdravstvene probleme, dok muškarci na bolest gledaju kao na slabost koju ne žele priznati.

Za razliku od muškaraca, žene imaju zdravije životne navike. Muškarci više puše, piju alkohol i češće jedu brzu hranu. No, s druge strane, muškarci se više bave fizičkim aktivnostima, što može biti posljedica njihove veće količine slobodnog vremena, jer u Hrvatskoj još uvijek većinu kućanskih poslova obavljaju žene.

Muškarcima je posao sve
Muškarci su općenito nezadovoljniji državom, svojim poslom i iskorištenjem njihovih potencijala na poslu. U Hrvatskoj su muškarci u prosjeku na višim pozicijama od žena, pa ih različiti zakoni i propisi vjerojatno više svakodnevno pogađaju i zbog njih imaju više problema. Također, poznato je da posao igra različitu ulogu u osobnom identitetu muškaraca i žena. Za većinu muškaraca posao je središnji dio njihovog identiteta, pa sve probleme vezane uz posao možda teže doživljavaju od žena jer im je više ugroženo samopoštovanje. Za mnoge žene posao je često samo jedna od stvari koje su im važne u životu, pa onda lakše podnose i poslovne probleme jer pronađu izvore zadovoljstva u obiteljskim i prijateljskim odnosima.

Iako su muškarci općenito nezadovoljniji svojim poslom i mogućnošću ispunjavanja potencijala na poslu, žene su nezadovoljnije specifičnim aspektima posla. Tako lošije procjenjuju odnos nadređenih, otvorenost radne okoline, uvjete radnog mjesta i međuljudske odnose. U trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj žene su očito više ugrožene - lakše dobiju otkaz, trudnoća je problem kod dobivanja i zadržavanja posla, nejednako su plaćene za jednake poslove - pa i iskazuju veće nezadovoljstvo specifičnim aspektima posla. U pogledu ekološkog ponašanja među spolovima nema velike razlike, osim što je uočeno da se Hrvatice više voze javnim prijevozom i biciklom, no to je više posljedica njihove materijalne situacije negoli ekološke osviještenosti. Naime, žene su lošije plaćene, a ako obitelj ima jedan automobil, njime se koristi uglavnom muškarac.