S nasmiješenom istraživačicom sreće Catarinom Lachmund našli smo se u Kopenhagenu. Ugostila nas je u ugodnom vrtu iza proslavljenog Muzeja sreće - simpatičnog prostora koje svakako vrijedi posjetiti kada ste u danskoj prijestolnici.

Dok smo sjedali za drveni stol okružen ružičastim hortenzijama, čak i prije nego što smo započeli razgovor, naša sugovornica nagovijestila nam je jednu od tajni danske sreće.

Hygge - danski koncept sreće

'Ovo je baš hygge', rekla je sa suptilnim smiješkom na licu, jednim od onih koji naslućuje istinsko zadovoljstvo životom.

'Hygge je u Hrvatskoj odavno postao popularan pojam. Dapače, njegovo dublje razumijevanje jedan je od povoda za ovaj intervju', kažemo, na što se kod nje rasplamsava dašak čuđenja.

'Hm, meni je i dan danas zanimljivo koliko je prašine podigao pojam koji mi Danci koristimo svakodnevno u raznim situacijama. On je podsjetnik koliko dobar život može biti, a zanimljivo mi je da ljudi diljem svijeta pronalaze inspiraciju u našoj kulturi koja uživa u malim stvarima u životu, zna kako usporiti te potražiti oslonac u bliskim prijateljima.'

Knjige o danskim konceptima sreće (hygge i lykke) na koje se referirala najčešće su one s potpisom Meika Wikinga, autora djela 'Hygge: Danski recept za sreću'. Upravo je on i osnivač Instituta za istraživanje sreće u kojem Catarina Lachmud kao znantstvenica i analitičarka radi na pronalasku načina poboljšanja kvalitete života u cjelini.

Za sve oni koji još nisu upoznati s ovim naizgled apstraktnim pojmom, hygge je koncept koji podrazumijeva osjećaj ugode, sigurnosti, pripadanja, intimnosti i smirenosti u određenoj situaciji ili u društvu pojedine osobe.

'Kao da nas netko grli, bez da nas doslovno grli', slikovito opisuje znanstvenica i pojašnjava:

'Hygge koristimo kako bismo opisali nešto što je ugodno i sigurno. Primjerice, kada upoznajemo novu osobu i svidi nam se, kažemo da je to hygge - zadovoljni smo tim iskustvom, osjećali smo se smireno, intimno, sigurno, zaštićeno. Npr. kada nakon posla idemo s kolegama na kavu ili kada odmaramo nakon što smo obavili sav posao u vrtu. Taj odmor, ugodan trenutak nakon obavljenog posla, prepuštanje i smirenost - to je hygge.'

Hrvati piju kavu na krivi način

Odmah smo željeli to pretočiti u konkretan primjer primjenjiv Hrvatima. Naime, s obzirom na to da nam odmaranje u dobrom društvu nije strano, prije svega kao dugačko ispijanje kava, zanimalo nas je kako ove trenutke pretvoriti u pravi hygge. Što nas ometa? Je li problem u prigovaranju kojem su Hrvati toliko skloni?

'To što Hrvati imaju naviku piti kavu i uživati s prijateljima - to je hygge. Ali, ako to vrijeme provodimo žaleći se na sve, to nije hygge. Mnogi kažu da su svjetski prvaci u prigovaranju, a upravo to uništava trenutak i zadovoljstvo. Ako je netko oko nas u stanju srdžbe, to će brzo prijeći na nas i osjećat ćemo se gore', govori Lachmund, ističući da to uopće ne znači da bi prigovaranje trebalo biti u potpunosti izbjegnuto.

'Naravno, važno je požaliti se na stvari koje ne valjaju, ali bitno je ići u smjeru traženja rješenja. Također, velika je razlika u svakodnevici ako barem jednu kavu pijemo bez prigovaranja. Ako želite sretniju svakodnevicu, možete kolegama na poslu predložiti da barem jednu pauzu (ili njen dio) samo primijetite što je dobro. Bilo da je to lijepo vrijeme, nešto što nam se sviđa kod drugih, ili jednostavno činjenica da smo trenutno na pauzi i ništa ne moramo raditi. Možda zvuči malo hippie, ali - provjereno radi!'

Ističe kako upravo primjećivanjem detalja koji nas usrećuju unosimo više sreće u svoj život, bez da se lovimo u zamku toksične pozitivnosti i gledanja na svijet kroz ružičaste naočale.

'Primjerice, ja volim pse. Sretna sam kad ih vidim. Istrenirala sam se da primjećujem pse na ulici i ta sitnica mi donosi radost. Isto tako se možemo istrenirati da primjećujemo cvijeće ili na mindful način pijemo kavu, uživajući u njenoj toplini, aromi, okusu...'

Ima smisla. Ovakvi detalji vraćaju nas u sadašnji trenutak i treniraju naš mozak da automatski počne uočavati sve ono što nas raduje, nauštrb onoga što nam unosi nervozu, tjeskobu i nezadovoljstvo.

'Posljedica toga je da ćemo doma dolaziti sretniji. No, ne mislim na toksičnu pozitivnost. Primjerice, ako nam je užasno na poslu, nije poanta glumiti da smo zadovoljni. Nego samo malo više primjećivati ono dobro u danu i time barem malo povisiti svoju razinu zadovoljstva životom.'

Sreća nije stanje uma

Toksična pozitivnost koju je Catarina Lachmund spomenula blisko je povezana s konceptom 'sreća je stanje uma'. Kao da je jedino dovoljno misliti pozitivno da bismo dosegli neku zamišljenu razinu neprolazne, vječne sreće.

'Nemojte slušati ljude koji vam govore da je sreća stanje uma! Da, možemo raditi stvari koje će nas više usrećiti, ali ako prolazimo kroz težak period života, dugoročno je iznimno bitno prepoznati svoju tugu i dozvoliti si biti tužni', govori i naglašava:

'Nema sunca bez kiše! Ne možemo uvijek biti sretni. Ali, u tužnim periodima možemo vježbati svoju emocionalnu otpornost. Ta rezilijentnost omogućuje nam da se bolje nosimo sa životnim izazovima, a samim time i lakše prolazimo kroz teže faze.'

Također, čak i onda kada nam je teško i osjećamo tugu ili tjeskobu, postoje stvari koje možemo napraviti, bez upadanja u zamku toksične pozitivnosti.

'Jedna od najmoćnijih stvari koje možemo napraviti za svoju sreću jest jednom dnevno ili jednom tjedno samo zapisati sve dobro što imamo u životu. Ovakva lista ili dnevnik zahvalnosti sastoji se od tri pozitivne stvari koje su se nedavno dogodile. Posljedica bilježenja jest da naši živčani putevi počnu stvarati nove veze. Doslovno treniramo mozak da se fokusira na dobro. Postoje trenuci kada mislimo da ništa ne valja s našim životom. To nikada nije istina. Ovakva lista na to nas podsjeća i potiče da u svakom danu tražimo ono dobro.'

Pomaže li self-help literatura?

Vođenje dnevnika zahvalnosti nešto je savjetuju i brojne knjige o osobnom razvoju. No, uz sve korisne lekcije, čijom primjenom možemo transformirati svoj život, self-help literatura lako nam može pobuditi i osjećaj krivnje u životnim nedaćama.

'Ovo često radimo iz očaja. Primjena lekcije iz knjiga o osobnom razvoju zaista može transformirati život, ali self-help literatura ne bi se smjela koristiti kao zamjena za stručnu (medicinsku) pomoć i traženje oslonca u bližnjima. Ako se netko osjeća sretniji jer čita ovakve knjige i slijedi savjete, to je posve u redu. Nije na meni da tome sudim, ali bih kao znanstvenica rado sve pozvala na primjenu neke od metoda koje dokazano donose promjenu', kaže nam znanstvenica i navodi što su psiholozi utvrdili kao provjereno efikasne metode u kreiranju sretnijeg života.

Pet stvari koje možete napraviti da biste živjeli sretnije

Dnevnik zahvalnosti

'Vodite dnevnik zahvalnosti', još je jednom napomenula Lachmund, ističući ovu besplatnu i jednostavnu aktivnost kao odličan početak unošenja promjena u svoju svakodnevicu.

Naučite nešto novo

'Potom, naučite nešto novo. To gotovo uvijek podrazumijeva odlazak iz kuće i upoznavanje novih ljudi. Time ulažete u stvaranje novih društvenih veza, trenirate mozak na otpornosti, povećavate samopouzdanje. Ako niste baš rođeni talent za tu aktivnost, puno puta ćete pogriješiti i morati krenuti iz početka. To je teško i često frustrirajuće. Ali, upravo tako postajemo samopouzdaniji i otporniji.'

Radite na odnosima

A osim što bismo novim aktivnostima mogli steći nova poznanstva, vrlo je bitno njegova postojeće odnose.

'Generalno nam najviše sreće donose dobri međuljudski odnosi. Znanstveno je dokazano da su upravo čvrste socijalne veze ponajveći faktor u osjećaju zadovoljstva vlastitim životom. Sretni i manje sretni pojedinci razlikuju se po tome imaju li bliskog prijatelja ili ne, a ne po rodu ili socioekonomskom statusu.'

No, njegovanje bliskih odnosa, a posebno izgradnja novih, nije uvijek lako. Posebno kada smo stariji pa više nemamo toliko prilika za upoznavanjem novih ljudi kao što smo imali tijekom školovanja, a niti toliko vremena za izlaske i ležerna druženja.

'Istina, u kasnijoj dobi teže je upoznati nove ljude. Ali, postoje načini. Umjesto teretane u kojima nitko ne komunicira, okrenite se aktivnostima u kojima može upoznati nekog novog. Upišite se na ples, tečaj pletenja, grupno trčanje - bilo što gdje ima ljudi, a da je i vama po volji.'

Volontiranje

'Također, volontiranje je jedan od najbržih načina da postanemo sretniji. I to je odavno znanstveno dokazano - ljudi koji pružaju pomoć time su zadovoljniji od osoba koje pomoć primaju. Nedavno je napravljeno i zanimljivo istraživanje u kojima je pojedincima dano pet dolara. Oni koji su ih zadržali i potrošili na sebe nisu zabilježili promjene (ovisno o njihovu financijskom stanju), dok su oni koji su drugome proslijedili taj iznos, momentalno bili sretniji.'

Prekid trčanja za novcem

Uz odvajanje vremena za uspostavu (još) kvalitetnijih odnosa te davanje doprinosa društvu kroz volontiranje, važna stavka je i naš odnos prema novcu. Analitičarka sreće pojašnjava kako je dokazano postojanje određene granice iznad koje novac više ne čini stvarnu razliku u zadovoljstvu životom.

'Svjesna sam da ovo govorim iz povlaštene pozicije, ali važno je prekinuti trčanje za novcem. Pritom, mislim isključivo na dostizanje određenog limita nakon kojeg više novca više ne čini razliku. Nakon toga se sve svodi na kupovinu boljeg vina, luksuznijih odmora, isl. No, novac nas generalno čini sretnijim kada ga imamo manje. Ako zarađujemo 1000 eura, zarađivati 300 eura više čini veliku razliku. Nekome 100 eura znači konačno kupiti nove tenisice, a netko neće niti primijetiti da ih je dobio. O tome govorimo - dostizanju zlatne sredine nakon koje nam više novaca neće donositi i više sreće', pojasnila je i nadodala:

'To je posebno vidljivo kod pojedinaca koji za veću zaradu moraju puno više raditi. Dolaze kući kada svi spavaju. Nemaju vremena za godišnji odmor. Narušeni su im bliski odnosi jer s prijateljima ne stignu niti na piće. Tada, u kontekstu sreće, novac gubi smisao.'

Nije poanta postati lijen i odbaciti ambicioznost, već shvatiti da važne stvari u životu nisu vrijedne žrtvovanja zbog većeg iznosa na računu, podvukla je.

A što je s tugom?

Uz aktivnosti i nove navike koje možemo usvojiti kako bismo bili sretniji, bitno je i promijeniti odnos spram neugodnih emocija. Tuga, strah, ljutnja ili tjeskoba nisu negativne, već samo neugodne emocije, koje imaju jednaku ulogu u našem životu kao i sreća, uzbuđenost ili veselje.

'Živimo u doba kada je povećana kvaliteta života, ali i pojava tjeskobe. Srećom, danas o tome možemo pričati. Možemo imenovati emocije poput tjeskobe i stanja poput depresije, a to ranije nije bio slučaj. Ljudi nisu mogli razgovarati o ratu, ići psihijatru i dobiti odgovarajuće lijekove. Velika je razlika kada prihvatimo svoje neugodne emocije, pričamo o njima i potražimo pomoć, nego ih držimo u sebi ili niti ne shvaćamo što nam se događa.'

Evo što Dansku čini sretnom

Govoreći općenito, Lachmund je pojasnila kako postoji šest ključnih faktora koji utječu sreću stanovnika svake zemlje. Kada je objavljeno prvo istraživanje o sreći u svijetu, Danska je bila prva na listi. I u narednom istraživanju zadržala je čelo ljestvice. I u svakom drugom bila je pri samom vrhu. U čemu je tajna?

'Danska visoko kotira u svim kategorijama. Puno ljudi volontira diljem zemlje - od donacija do treniranja lokalnih momčadi. Također, imamo naviku gajiti bliske odnose. U Skandinaviji je uobičajeno da osoba imamo uzak i pouzdan krug bliskih prijatelja - npr. umjesto deset poznanika njegujemo veze s troje prijatelja. Imamo najmanje korumpiranu vladu na svijetu. Plaćamo 45 do 53% poreza, ali naša zemlja je čista, sigurna, zdravstvo je plaćeno, kompletno školstvo od vrtića do fakulteta, javni prijevoz besprijekorno funkcionira. Nikad ne bismo imali toliku kvalitetu života da ne plaćamo ovoliki porez.'

'Nisi bolji od mene, nisam bolja od tebe'

Iako i u ovoj zemlji postoji stres i mnoštvo napornih dana na poslu, na kraju dana Danci su ipak - sretni. Što od njih možemo naučiti o smanjenju stresa i prevenciji burnouta?

'I u Danskoj se povremeno radi prekovremeno. Ali je nezamislivo da je normalno da se svakodnevno ostaje dulje na poslu, posebno ako to nije plaćeno. Također, ako je jasno da tim obavlja previše posla, podrazumijeva se da će uskoro doći ekstra osoba kako bi sve uskladilo. U tome pomaže i činjenica što je 45% do 55% Danaca učlanjeno u sindikat.'

Svemu pridonosi i janteloven - koncept 'nisi bolji od mene, nisam bolja od tebe'.

'Na sve gledamo kao na ravnopravne i iz toga proizlazi osjećaj jednakosti i zajedništva. Osjećamo da postižemo sve zajedno - čak i čistoću u gradu jer svi plaćamo porez.'

Sretni roditelji - sretna djeca

Danski odgoj planetarno je popularan te se vjeruje kako je upravo on jedan od najzaslužnijih za sreću stanovnika ove skandinavske zemlje.

'U Danskoj imamo plaćenu godinu dana rodiljnog dopusta, koju majka i otac mogu podijeliti među sobom. Uobičajeno je da je otac uključen u roditeljske obaveze jednako kao majka. Ovdje je svima u redu ako roditelj povremeno zakasni na posao jer je dva sata ujutro vodio raspravu s djetetom oko odabira odjeće. Jednostavno će ostati dulje jedan dan i zna se da će napraviti sve potrebno. Ili, ako je dijete bolesno, podrazumijeva se da majka ili otac taj dan mogu raditi od kuće ili uopće ne raditi', govori analitičarka i pojašnjava:

'Normalno je i da roditeljstvo u određenoj mjeri smanjuje razinu sreće. Neprospavane noći, manje vremena s prijateljima, veći financijski izdatci, izostanak s posla koji nam je donosio zadovoljstvo i stalni osjećaj brige posve su normalna pojava jednom kada postanemo roditelji. Ali, uz to se i mijenja naš osjećaj smisla i svrhe koji pak sreću dižu na višu razinu.'

Na kraju našeg razgovora u Muzeju sreće, znanstvenica je poručila:

'Od toga da se svi skupa manje žalimo (bez da tražimo rješenja), preko više zahvalnosti i primjećivanja pozitivnog, do osjećaja da smo u projektima zajedno - sve to pomaže nam da osjećamo manje nezadovoljstva i više sreće.'