Križate li i vi već dane na kalendaru dok u glavi imate viziju bezbrižnog ljenčarenja na plaži s knjigom u ruci?

Mnoga su ranija istraživanja pokazala da oni koji redovito idu na godišnji odmor umanjuju rizik od preuranjene smrti za otprilike 20 posto, a tu su i ostale pozitivne prednosti, poput smanjivanja rizika od srčanog udara, ali i drugih teških zdravstvenih problema, npr. metaboličkog sindroma.

Također, mnoge su dobrobiti odlaska na godišnji odmor koje se reflektiraju na bolje raspoloženje i zdravlje, razinu energije, općenito zadovoljstvo, kao i nižu razinu napetosti.

O ovoj temi, iznimno važnoj za sve one koji su u žrvnju svakodnevice, razgovarali smo s psihologinjom i psihoterapeutkinjom Tinom Panžić, a ona podsjeća da je odlazak na godišnji odmor izuzetno važan zbog, laički rečeno, 'punjenja baterija', odnosno vraćanja stanja organizma u ravnotežu.

'Nažalost, uslijed poslovnih obaveza, koje djeluju sve zahtjevnije i zahtjevnije, većina ljudi kontinuirano radi preko vlastitih granica, što posljedično dovodi do sve češćeg sagorijevanja (tzv. sindroma burnouta). Upravo kako bi izbjegli premorenost organizma na fizičkoj, emocionalnoj i kognitivnoj razini, nužno je imati godišnji odmor. Postoje ranija istraživanja o optimalnoj količini, odnosno trajanju godišnjeg odmora koji bi bio svrsishodan kako bi se organizam doista odmorio i uravnotežio, no danas je sve teže govoriti o ujednačenim potrebama. Naime sve je više različitih vrsta poslova, zahtjevnosti tih poslova te angažmanu koji se od zaposlenika zahtijeva kako bismo mogli utvrditi neko prosječno nužno trajanje godišnjeg odmora. Nadalje, postoji i čimbenik osobnog kapaciteta i/ili vještina nošenja s visoko stresnim situacijama, onima koje u najvećoj mjeri 'troše' organizam. U idealnoj poslovnoj organizaciji nužno trajanje godišnjeg odmora trebalo bi se razmatrati pomoću više individualiziranog pristupa, barem prema zahtjevnosti radnog mjesta, no to je u realnosti teško izvedivo. Nadalje, trajanje godišnjeg odmora nije jedini čimbenik njegove uspješnosti, već i način na koji ga provodimo', kaže psihologinja Panžić.

Možemo li se posve 'isključiti'

Danas je i, dodaje, sve teže opustiti se na godišnjem odmoru zbog velike prisutnosti gadgeta, društvenih mreža i raznih komunikacijskih kanala koji nam odvlače pažnju od vlastitih potreba.

'Godišnji odmor trebao bi služiti tome da se vratimo u kontakt sa samim sobom i dopustimo organizmu da funkcionira prema vlastitom cirkadijalnom ritmu i prirodnim potrebama. To znači ići na spavanje kada nam se spava, buditi se prirodnim načinom, biti u pokretu kada je to potrebno tijelu, odmarati se kada nam je to potrebno te što manje ovisiti o vanjskim utjecajima. Iz navedenog razloga današnji komunikacijski kanali ometaju opuštanje i odmor jer nam konstantno donose eksternu, vanjsku potrebu za nečim (kupnjom, hranom, gledanjem, čitanjem, pokretom, informiranjem i sl.)', ističe.

Dodatna otegotna okolnost je i to što je sve više poslovnih mjesta s kontinuiranim obavezama te je teško postaviti granice i 'nestati' na neko vrijeme.

'Ako je to slučaj, jedan od dobrih savjeta je što je više moguće minimalizirati i ograničiti period u kojem otvaramo mailove i vraćamo se u poslovni identitet iako smo na godišnjem odmoru. Dobro je te načine i potrebe prethodno dogovoriti sa šefovima te se držati dogovorenog. Naime, uslijed konstantnog rada, većini ljudi je teško pustiti kontrolu i odgovornost te se ograničiti samo na nužno. Ako nismo u stanju sami postaviti granice, trebamo potražiti pomoć, bilo kolega, bilo bliskih osoba, koji će nas upozoriti da je vrijeme za doticaj s poslom ograničeno', savjetuje Panžić.

Odmor je prvenstveno stanje uma

Kako je dodala, standardna dva tjedna godišnjeg odmora nažalost nisu dovoljna za obnovu organizma, no sve što možemo uzeti slobodno treba dobro iskoristiti.

'Ponavljam, dužina nije jedini uvjet za uspješan godišnji odmor jer je važno raditi na ograničavanju vlastitog poslovnog identiteta te popuštanju odgovornosti i kontrole. Nažalost, sve više ljudi smatra se nezamjenjivima i katastrofično doživljavaju poslovni 'propust'. Ističem, godišnji odmor služi tome da očuvamo radnu sposobnost i kompetentnost jer zamislite kako bi i najbolji automobil radio bez goriva - jednako tako, ako ne napunimo 'baterije', nećemo dugoročno moći funkcionirati. Nadalje, nije nužno otputovati nekamo na godišnji odmor, no to pomaže odmaku od svakodnevnice. Samo fizičko udaljavanje ili promjena okoline pomaže nam da lakše napustimo svakodnevne identitete i načine življenja te budemo otvoreniji za promjenu', smatra psihologinja.

Mnogi povratak s godišnjeg odmora često doživljavaju teškim, no postoji način na koji i tome doskočiti.

'Svjesnost o nužnosti konstantne promjene i dinamike te emocionalno zreo pogled na život omogućavaju lakši prijelaz iz jednog modusa u drugi. Jednako kao što noć prestaje i sunce ujutro izlazi, tako i godišnji prestaje i ponovno počinje radno aktivno razdoblje. Nužno je zadržati dinamiku radne aktivnosti i odmora. Vrlo jednostavan savjet - osvijestite to da je životno bitno dopustiti si da se odmorimo. Bihevioralno gledano, sve životinje žive prema dinamici lova i odmora te je nužno da je i mi očuvamo. Ako je bilo koji pol navedene dinamike pretjeran, ili odmor ili rad, javlja se stagnacija, a posljedično i patologija. Treba osvijestiti to nam je kapacitet za rad ograničen i pronaći vlastito mjerilo te se u što većoj mjeri truditi imati zdravu dinamiku odmora i rada. I na kraju, odmor je prvenstveno stanje uma, pa krenite na godišnji sa svjesnom odlukom da se idete odmoriti', zaključuje Panžić.