Ako ste i vi u drugoj polovici svojih 40-ih poneseni atmosferom totalno otpustili kočnice i prepustili se headbanganju na koncertu omiljenih heroja svojih teen godina ne razmišljajući o posljedicama poput neizbježne boli u vratnim mišićima te se ponovno osjetili mladima vrativši se na neki način u prošlost, niste jedini.

Neupitno je da glazba utječe na nas pa slušanje glazbe može djelovati opuštajuće, može nam ulijevati energiju, može nas ponekad čak i smetati i iritirati, ali isto tako može i podići naše raspoloženje ili nas pak rastužiti.

Osim toga glazba pored toga što ima blagotvoran utjecaj na naše mentalno zdravlje što su potvrdila mnoga istraživanja, svirke uživo donose i jednu novu dimenziju kad se radi o iskustvenom doživljaju, piše The New York Times.

Dr. Andrew E. Budson, profesor neurologije na Sveučilištu u Bostonu i autor knjige 'Zašto zaboravljamo i kako se bolje sjećati: Znanost iza pamćenja', kaže kako glazba ima moćnu sposobnost učiniti da se osjećamo kao da smo vremeplovom otišli u prošlost.

Mnogi stručnjaci objašnjavaju da smo, kako starimo, skloniji prisjećati se stvari koje su nam se dogodile u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi više nego u drugim razdobljima naših života, što je fenomen poznat kao reminiscencijski skok (Reminiscence Bump). Iako postoji nekoliko teorija, neki stručnjaci nagađaju da je to zato što u to vrijeme formiramo svoj identitet, a naš je mozak posebno osjetljiv na nove informacije. To je također razdoblje koje često uključuje društvene prekretnice, poput prve veze.

'Dakle, glazba koju smo slušali kad smo bili tinejdžeri i u ranim 20-ima ima tendenciju ostati s nama i evocirati snažna sjećanja kada je ponovno čujemo', rekla je Kelly Jakubowski, izvanredna profesorica glazbene psihologije na Sveučilištu Durham koja proučava glazbu i pamćenje. Mnogima od nas glazba koju smo voljeli kad smo bili mlađi ostaje omiljena još godinama.

Nostalgija nam može koristiti jer rastjeruje usamljenost i podiže nam raspoloženje. I dok uživanje u pjesmama može aktivirati sjećanja koja nas čine nostalgičnima, postoji nekoliko razloga zašto koncert uživo pojačava iskustvo.

Sjećanje se ponaša poput vremeplova

Kada u početku formiramo sjećanje iz iskustva, različite regije mozga postaju aktivne. Postoji nekoliko teorija o tome kako se to točno događa, no mnogi stručnjaci vjeruju da hipokampus, dio mozga uključen u pamćenje i učenje, povezuje sve elemente događaja u jedno sjećanje. Ako je važna ili emotivna, susjedna regija mozga, amigdala, potaknut će aktivnost u hipokampusu kako bi osigurala da su informacije kodirane i pohranjene kao trajna uspomena.

Kada se neki dio vašeg trenutnog iskustva podudara s nekim dijelom sjećanja, hipokampus pomaže dohvatiti i rekonstruirati preostale elemente izvornog događaja.

'Razlog zašto se to čini kao putovanje kroz vrijeme je taj što zapravo imate iste obrasce aktivnosti u mozgu; kada povučete sjećanje, oni postaju aktivni', rekao je dr. Budson. Dakle, stvari koje ste izvorno vidjeli, čuli ili osjetili, 'mnoge od njih možete ponovno doživjeti'.

Glazba je posebno dobra u tome jer aktivira toliko različitih regija mozga, rekao je dr. Budson. Osim toga, pjesma traje nekoliko minuta, pa vas 'potiče da razmišljate o tom sjećanju i vraćate se tom sjećanju ne samo na nekoliko sekundi, kao što se događa kad gledate npr. neku sliku, već na dulje vremensko razdoblje'.

Ljudi i mjesta mogu utjecati na nostalgiju

Prošle godine Anna Scott, 71-godišnja radijska D.J.-ica koja je danas u mirovini bila je na koncertima Eaglesa i Paula McCartneyja. 'Opet se osjećate mlado. Lijepo je vratiti taj osjećaj', kroz smiješak kaže ona.

Još jedan razlog zašto nas slušanje omiljenog benda uživo može 'vratiti' u mladost je taj što glazba aktivira motorički sustav, objašnjava dr. Budson, zbog čega ponekad plešemo ili dajemo ritam svojim tijelom. A biti među drugima okupljenima na koncertu može pojačati taj poriv jer 'postoji tendencija da oponašamo druge u takvim situacijama', rekla je Elizabeth H. Margulis, sa Sveučilišta Princeton. Istraživanje je pokazalo, na primjer, da mi često plješćemo jer drugi plješću, pa čak i sinkroniziramo otkucaje srca i disanje tijekom koncerata.

Svi znamo one die hard fanove koji svoj omiljeni bend ili izvođača prate s turneje na turneju, i to desetljećima jer ti koncerti za njih, kako kažu, predstavljaju sigurno i sretno mjesto te im nikad ne dosade.

Iako pamćenje nije puno proučavano u okruženju koncerata uživo, studije koje su uspoređivale iskustva koncerata uživo s onima dok slušamo glazbu u svom aranžmanu, otkrile su da boravak među drugim ljudima, istomišljenicima, pridonosi boljem osjećaju. U gomili obožavatelja istomišljenika možda ćete se osjećati ne samo povezanim s bendom ili izvođačem, nego povezanim sa svim tim ljudima oko vas.

Lokacija također može pojačati doživljaj. U ljeto 2021. Amerikanka Kristen Bachich se prisjetila kako je s prijateljima iz srednje škole išla na koncert Alanis Morissette u kazališnoj dvorani u Camdenu, N.J., koju je često posjećivala kao tinejdžerica.

'To je bilo emotivno iskustvo. Sada smo sve 40-godišnje mame, ali nekada davno bile smo tinejdžerice i vrištale 'You Ought A Know' na stražnjem sjedalu auta dok su nas naše mame vozile', prisjetila se.

Naime, skloni smo se jače sjećati stvari u okruženju u kojem smo formirali izvorno pamćenje, koncept poznat kao pamćenje ovisno o kontekstu, objašnjava Matthew Schulkind, profesor psihologije na koledžu Amherst koji proučava pamćenje i spoznaju glazbe. I 'što je kontekst sličniji, to će učinak biti snažniji', rekao je.

Vaša 'kilometraža' putovanja kroz vrijeme također može varirati.

Postoji glazba koju smo toliko puta čuli da je više ne povezujemo s određenim vremenom i mjestom, rekao je dr. Budson. Možda ste u nekom trenutku slušali te pjesme 'toliko puta da je izgubila svoju jedinstvenu sposobnost putovanja kroz vrijeme', objašnjava on.

Mnoge stvari također mogu pojačati osjećaj uzbuđenja kada vidite bend ili glazbenika/icu kojeg ste voljeli u mladosti, rekao je dr. Budson, što u konačnici najviše utječe hoće li to što ste na koncertu 'pokrenuti' nešto u vašem mozgu, u odnosu na tek 'obično' slušanje vaše omiljene glazbe.