Prevladavajuće je mišljenje da ako se ne borimo protiv procesa starenja, nakon 40. godine naći ćemo se na kliskom terenu; bilo da se radi o vježbanju s utezima za borbu protiv sarkopenije (progresivan gubitak mišićne mase i snage izravno povezan s godinama), učenju novog instrumenta ili jezika za poboljšanje neuronske komunikacije između lijeve i desne hemisfere mozga.

Međutim smanjenje kognitivne funkcije starenjem uvelike je pogrešno shvaćeno, vjeruju stručnjaci. Daleko od polaganog propadanja uma, novija znanstvena istraživanja otkrila su da je starenje složeniji proces nego što se to očekivalo. Naš mozak se sastoji od sive i bijele tvari. Siva tvar je područje u kojem se vrši obrada informacija, a bijela tvar osigurava komunikaciju između različitih područja sive tvari te između nje i ostatka tijela.

'Postoje promjene u veličini mozga s godinama', kaže prof. Tara Spires-Jones iz britanskog Instituta za istraživanje demencije na Sveučilištu u Edinburghu. 'Kada smo bebe, imamo najviše sive tvari, a ona prilično naglo opada u prve dvije godine života i nastavlja opadati s godinama.' Istovremeno, bijela tvar se povećava do 40. godine, a zatim lagano opada.

'Mijelinizacija, proces sazrijevanja mozga u kojem su snopovi aksona omotani mijelinskim ovojnicama kako bi im se pomoglo da brže provode impulse, zapravo se događa i u odrasloj dobi. Dakle dobivamo više mijelina dok rastemo, a tako je sve do 40. godine, kada nastupa vrhunac, onda počinje opadati', kaže Spires-Jones.

Taj utjecaj na našu svakodnevnu inteligenciju znači da opća, fluidna inteligencija (sposobnost rješavanja nepoznatih problema) počinje opadati od 30. godine nadalje, a kristalizirana inteligencija (sposobnost korištenja postojećeg znanja ili vještina) počinje sporije opadati od 40. godine.

Promatranjem MRI snimaka osoba u dobi od 19 do 95 godina vidljivo je čak da se mozak smanjuje tijekom vremena. No dobra vijest glasi da to nije predznak propasti, ističe profesorica Spires-Jones. 'Dobra vijest je da se to ne odnosi na njegovu funkciju', kaže.

Dok fluidne sposobnosti poput brzine i pamćenja sve brže opadaju kako starimo, čini se da određene kognitivne sposobnosti, poput vokabulara, sporije propadaju. Štoviše, amigdala, kritična moždana struktura za emocionalno prepoznavanje i obradu informacija, ostaje relativno stabilna s godinama, za razliku od prefrontalnog korteksa, odgovornog za izvršne funkcije, dodaje dr. Sophie Mort, klinička psihologinja i stručnjakinja za mentalno zdravlje u Headspaceu.

Dakle ono što nam nedostaje u brzini i prisjećanju počinjemo nadoknađivati iskustvom, prosuđivanjem i emocionalnom inteligencijom. A rezultat toga je da zapravo postoje neke stvari u kojima se poboljšavamo s godinama.

'Zanimljivo je da stariji pojedinci imaju tendenciju davati prednost pozitivnim informacijama u odnosu na negativne, usmjeravajući svoju pažnju i pamćenje na ono što je dobro, dok mlađi pojedinci često prvo vide negativno. Ovaj fenomen starenja čak je među istraživačima dobio svoje ime: učinak pozitivnosti', ističe doktorica Mort.

Superioran raspon vještina rješavanja problema, osobito onih koje uključuju iskustvo i akumulirano znanje, razlog je zbog kojeg, čak i kad mišićna snaga počinje opadati, neki sportaši dosegnu vrhunac tek kasnije u životu. Zato je pozivanje iskusnog igrača, umjesto mlade zvijezde, da izvede jedanaesterac često dobra strategija nogometnih trenera. A čini se da s godinama dolazi veća otpornost: mnogi trkači na duge staze ne dostignu vrhunac sve do 40-ih.

'Mozak se nastavlja mijenjati, a pitanje je događa li se to samo od sebe ili ste njegov suradnik kako biste mu pomogli da postane bolji u stvarima koje su vam važne', ističe Amy Brann, autorica knjige 'Neuroscience for Coaches' i osnivačica Synaptic Potentiala.

Kratkoročno pamćenje počinje slabiti u 40. godini, ali emocionalna inteligencija doseže vrhunac u srednjoj ili kasnijoj odrasloj dobi. Iako postoje neki aspekti naših kognitivnih mogućnosti koji opadaju, učenje rada na drugačiji način i prilagođavanje znači da pojedinac može nastaviti imati isti učinak.

'Opadanje kratkoročnog pamćenja te zadržavanja i manipuliranja informacijama u mozgu smanjuje se u srednjim 20-ima, ali ono što znamo iz istraživanja jest da ljudi mogu postati kreativniji i inovativniji te imati bolje vještine donošenja odluka s godinama', kaže doktorica Mort, napominjući da je upravo to ključna točka. 'Važno je da ljudi vide starenje kao proces s potencijalom za osobni rast i samousavršavanje', dodaje.

Iz društva često primamo poruku da je starenje proces neizbježnog opadanja, iako postoji mnogo znanstvenih dokaza koji pokazuju da postoje mnoge stvari koje se poboljšavaju s godinama, ističu znanstvenici.

Ovo je čak sedam područja koja se s godinama poboljšavaju i svoj vrhunac dostižu tek u kasnijoj dobi.

Vještina igranja šaha

Godine 2020. rezultati 125-godišnjeg istraživanja, koje je obuhvatilo 24 tisuće šahovskih partija od 1890. do 2014., pokazali su da igrači vuku najoptimalnije poteze s otprilike 40 godina. S time da je uspješnost počela opadati s otprilike 45 godina, ali ne do statistički značajne razine.

'Znamo da šah koristi dugoročnom, a ne kratkoročnom pamćenju', kaže Brann. 'Čini se da treniranje i sakupljeno iskustvo donose trajnu prednost.'

U skladu s time, Brann radi s tvrtkama kako bi pokazala da se ovo načelo može primijeniti i na druga područja posla i osobnog života.

Fizička izdržljivost

Možda nećete moći trčati sve do cilja, ali pričekajte nekoliko godina i možda ćete jednostavno iznenaditi sami sebe. Studija iz 2020. na ljudima koji su završili ultramaraton od 100 kilometara pokazala je da su žene dosegle vrhunac između 40. i 44. godine, a muškarci od 45. do 49. godine.

Studija objavljena u Journal of Applied Physiology otkrila je da stariji sportaši (u dobi preko 40 godina) mogu održati svoju kardiovaskularnu razinu kondicije i do duboke starosti. 'Ovo podupire ideju da kapaciteti izdržljivosti mogu ostati jaki bez obzira na starenje', kaže prof. Paul Lee, ortopedski kirurg i liječnik regenerativne medicine.

Podaci pokazuju da, što je utrka duža - po pitanju trajanja ili udaljenosti - to se čini da se vrhunac performansi kasnije postiže. Međutim to može imati više veze s mentalnom nego s mišićnom snagom. Studija iz 2019. u časopisu Frontiers in Physiology pokazala je da stariji sportaši pokazuju bolju emocionalnu regulaciju i mentalnu otpornost u usporedbi s mlađima, što može biti korisno za podnošenje fizičkih i mentalnih izazova u dugim utrkama.

Osim toga, kako je objavio časopis Pain Medicine, stariji pojedinci pokazuju veću toleranciju na bol od mlađih, što može biti posebno korisno u sportovima izdržljivosti. Uz to, starije osobe učinkovitije iskorištavaju energiju, što nadoknađuje smanjenu mišićnu snagu povezanu s godinama.

Bolje sportske vještine

Iskopajte palice za golf. Osim što pomažu održanju izdržljivosti, stariji sportaši mogu fino podesiti svoje sportske vještine oslanjajući se na moći poboljšanog donošenja odluka. Istraživanje u Journal of Sports Sciences sugerira da stariji sportaši imaju superiorne vještine donošenja odluka pod pritiskom, a to je najvjerojatnije povezano s dotad nakupljenim iskustvom. Iako s možda slabijim zamahom, prema studiji u časopisu Journal of Applied Physiology, stariji igrači golfa, naprimjer, imaju stabilniju i profinjeniju tehniku, a ona može nadoknaditi smanjenje fizičke snage ili brzine.

Matematičke vještine

Studija iz 2015. o kognitivnim vrhuncima, koju su proveli dr. Joshua Hartshorne, profesor psihologije na koledžu u Bostonu, i dr. Laura Germine, proučavala je prikupljene podatke o IQ testiranju više od dvije tisuće Amerikanaca. Jedan od vrhunaca dostignutih u kasnijem životu koji su otkrili bila je bolja aritmetička sposobnost, pri čemu su ispitanici najbolje rješavali aritmetičke probleme oko 50. godine života.

Druga studija, također iz 2015. i objavljena u Frontiers of Psychology, otkrila je da starenje ima pozitivan učinak na matematičke sposobnosti i osnovnu simboličku numeričku obradu. Tako su stariji sudionici ostvarili značajno bolja matematička postignuća i imali su znatno bolje rezultate prilikom rješavanja zadataka simbolične usporedbe od mlađih sudionika.

Istraživanja sugeriraju da starenje i životna izloženost brojevima mogu dovesti do boljih matematičkih postignuća i jačih osnovnih simboličkih numeričkih vještina. Razlog vjerojatno leži u teoriji skela o starenju i kogniciji, a ona pretpostavlja da mozak reagira na slabljenje regrutiranjem pomoći, što znači da zamjenjuje odgovor koji je obično posvećen jednom području obrascem slojevitih odgovora koji uključuju nekoliko područja. A skeniranje mozga starijih ljudi pokazuje da oni angažiraju više svojih sposobnosti prilikom rješavanja problema nego mladi ljudi.

Verbalna sposobnost

Studija iz 2014., koju je proveo psiholog Timothy A. Salthouse, potvrdila je da opadanje u mjerenju kvantitete znanja riječi povezano s dobi počinje oko 65. godine. U drugoj studiji su Hartshorne i Germine, koji su uključili test vokabulara za mjerenje kristalizirane inteligencije u svoju studiju kognitivnih vrhunaca, slično otkrili da vokabular doseže vrhunac u kasnim 60-im ili 70-im godinama.

Zdraviji odnosi

Nedavno istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Plos One identificiralo je važnost osobina koje ispitanici smatraju privlačnima kod potencijalnih partnera. Istraživanje, u kojem je sudjelovalo više od sedam tisuća australskih sudionika online spojeva u dobi između 16 i 65 godina, pokazalo je da ljudi oba spola kako stare pridaju veću važnost otvorenosti i povjerenju. Istraživačima je bilo zanimljivo primijetiti da su osobe u starijem dobnom rasponu manje naglašavale privlačnost, a osobnost im je bila znatno viša na listi prioriteta, za razliku od mlađih sudionika.

'Životno iskustvo je velika prednost jer vam prijašnje veze i iskustva mogu pomoći da steknete bolju sliku o tome što želite, a što ne želite: to je jako važno kada je u pitanju upoznavanje nekog novog jer možete bolje procijeniti nečiji karakter i doista razumijete što tražite od partnera', zaključila je Michelle Begy, dr. med. i osnivačica tvrtke Ignite Dating.

Veće zadovoljstvo

Što smo mlađi, to smo skloniji misliti da nam najbolji dani u životu tek dolaze. A taj osjećaj življenja za budućnost može rezultirati većim osjećajem nelagode u sadašnjosti. Iako umjetnost potpune prisutnosti nije ograničena godinama, usredotočenost na sadašnji trenutak dolazi do izražaja tek u kasnijoj dobi. 'Stariji su primjer svjesnosti', kaže Jason Ward, psihoterapeut i klinički supervizor u bolnici Nightingale u Londonu.

Sposobnost da osjećamo radost i zadovoljstvo ne doseže vrhunac do dobi od 82 godine, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Studija Sveučilišta Flinders iz 2020. pokazala je da se svjesnost prirodno razvija s vremenom i životnim iskustvom. Istraživanje je pokazalo da su povećana svijest o sadašnjem trenutku i usvajanje stava bez osuđivanja pozitivno povezani s dobi. Uz to, odnos između ovih karakteristika i dobrobiti postaje jači s godinama. Istraživači primjećuju da ti učinci obično započinju oko 40. godine života.

Veći osjećaj sreće može biti jedna od stvari kojoj se treba radovati u poznim godinama. Vodeći neuroznanstvenik Daniel Levitin kaže da su starije generacije puno vedrije od mlađih, pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije iz 60 zemalja.