Iza slogana „Dajmo priliku održivoj budućnosti“ stoji projekt National Geographica „Pametna Hrvatska“ čiji je cilj predstaviti hrvatske gradove koji su prepoznali nužnost modernih tehnologija i održivih rješenja kojima se osigurava modernizacija infrastrukture i opstanak i budućnost sigurnog života u užim i širim središtima. Gradovi su danas ekonomska, politička i kulturna središta koja u posljednjih 60 godina privlače sve veći broj stanovništva, čime raste i ogroman pritisak na infrastrukturu i prirodne resurse.

Globalno gradsko stanovništvo danas premašuje 4,2 milijarde, a Europska komisija predviđa da će do 2050. godine dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti gradovima. To izravno utječe na povećanje potrošnje energije – čak više od 70 % - i pojačanu emisju stakleničkih plinova. Većina EU država prepoznala je rastuću potrebu za primjenom suvremenih tehnoloških, logističkih i organizacijskih rješenja - da bi država bila pametna, nužno je uvođenje ICT tehnologije, internetsko povezivanje gradova, sela i objekata, upotreba pametnih mreža, povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje onečišćenja te inovativna rješenja.

Na tom tragu je i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, koja kaže da će se zelena i digitalna tranzicija ostvariti prelaskom na čistu energiju, poticanjem zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizacijom zgrada, razvojem kružnog gospodarstva, jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane, razvojem biogospodarstva te očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti.. Iako smo još daleko od stvarno potrebne visine ulaganja u unaprjeđenje infrastrukture i moderna tehnološka rješenja, neki su hrvatski gradovi već prepoznali važnost digitalizacije i razvoja.

Rijeka je tako još 2007. uvela besplatni Wi-Fi na odabrane gradske lokacije, a dobila je i nagradu 'Smart city' za nadzor prometa dronom i praćenje stanja na terenu. Dubrovnik ima nekoliko smart rješenja: sustav pametnog parkiranja, sustav upravljanja prostornim podacima te aplikacija Dubrovnik Visitor koja prati kretanje ljudi po staroj gradskoj jezgri i predviđa gužvu. Pametna rješenja ima i Vukovar: pametni parking koji već kod rampe pokazuje koliko je mjesta slobodno, javnu rasvjetu koja se automatski upali kada prođu šetači te pametni semafor koji sam zna kada treba upaliti crveno svjetlo. Zadar Urban Mobility 4.0 je inicijativa obuhvaća nekoliko potprojekata iz područja inteligentnog prometnog sustava– sustav elektroničke naplate u javnom prijevozu, sustav pametnog parkiranja, sustav informiranja u prometu i javnom prijevozu itd. Grad Vrgorac je pokrenuo digitalnu akciju “Misli globalno, kupuj lokalno” putem koje omogućuju da se kupac direktno poveže s hrvatskim proizvođačem, bez posrednika, dok grad Poreč putem projekta “Moj Poreč bez azbesta” građanima Poreča daju se bespovratna sredstva za uklanjanje krovnih pokrova s azbestom.

Jedan od strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije i poticanja energetske učinkovitosti u prometu je i održiva mobilnost. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, emisije CO2 u ukupnom domaćem prometu iznose oko 5,6 milijuna tona, od čega na cestovni promet otpada gotovo 3 milijuna tona. Registrirano je više od 2 milijuna cestovnih vozila – njih gotovo 1,5 milijuna su osobni automobili, prosječna im je starost više od 12 godina te u prosjeku jedno takvo vozilo godišnje emitira oko 3 tone CO2. Usporedbe radi, hibridno vozilo godišnje emitira 1 tonu CO2, dok električna vozila uopće nemaju emisija niti zagađuju okoliš bukom.

Zahvaljujući poticajima za njihovu kupnju i podizanju svijesti o okolišu, Centar za vozila Hrvatske bilježi porast električnih i hibridnih vozila u posljednjih nekoliko godina. U Hrvatskoj je 2012. bilo svega 13 električnih automobila, 2019. godine 730, a trenutačne procjene kažu oko 1400. Infrastruktura koja prati takve rastuće trendove u Hrvatskoj razvija se relativno brzo te prati potrebe domaćeg stanovništva. Procjenjuje se da mreža javnih punionica broji oko 400 lokacija za punjenje i više od tisuću priključnih mjesta za punjenje – kako u gradovima tako i na većim autocestama, što je iznimno bitno za turizam.

No bez obzira na zadovoljavajući broj javnih punionica, budućnost koja evidentno pokazuje rast proizvodnje i kupovine električnih automobila zahtijeva i nešto praktičnija rješenja poput stanica za punjenje pred kućom ili u garažama stambenih zgrada. Da auto-industrija radi na tome pokazuje i nedavni primjer Volkswagen grupacije koja je osmislila Wallbox punjač ID. Charger koji puni auto tijekom noći. ID. Charger ima tri verzije sa sve većim razinama povezivosti inteligencije, a dostupan je i s Wi-Fi i 4G vezom te ugrađenim brojilom struje i njime se upravlja se pomoću posebno razvijene aplikacije.

Same mobilne i web aplikacije odavno su nadišle ulogu klasičnih servisa koji nam pomažu u svakodnevnom životu te sve više postaju pametna rješenja koja je dobro imati pri ruci i u direktnoj interakciji s prirodom. Upravo o tome govori i tekst Pametnim telefonima za spas prirode autora našeg poznatog fotografa, pisca i stručnjaka za održivi razvoj i ekotehnologiju Roberta Kakarigija. Kao važan dio projekta „Pametna Hrvatska“, Robert će svoja vlastita iskustva s pametnim tehnologijama i mogućnostima koje pružaju u nastojanjima očuvanja hrvatskog prirodnog okoliša pretočiti u serijal zanimljivih tekstova kojima nas podsjeća na mogućnosti pametnih telefona i upoznaje s nizom korisnih domaćih aplikacija koje će uvelike pomoći izletnicima i ljubiteljima prirode da upotpune iskustvo boravka u prirodi i usput je i zaštite i čuvaju.

Upoznat će nas nadalje i sa potpuno električnim SUV-om - Volkswagenovim ID.4, koji ga je oduševio svojim konceptom prostora, električnim perfomansama, udobnošću intuitivnog rukovanja zbog kojeg sve postaje jednostavno! Za Roberta je odlazak u prirodu sa 100% električnim automobilom potpuno nova razina uživanja u prirodi, te naglašava kako smo svi mi, ljubitelji prirode, najbolji saveznici u njenoj zaštiti na terenu!

Link: https://www.natgeotv.com/hr/special/pametna-hrvatska