Veliko prošlogodišnje istraživanje pokazuje da je čak 60 do 80 posto zdravstvenih problema zbog kojih ljudi idu liječniku, uzrokovano stresom. Unatoč tomu, svega tri posto ljudi pohađa neki oblik savjetovanja na kojemu ga se uči kako se nositi sa stresom. Kako je moguće da tako malo ljudi traži pomoć zbog stresa – najčešće i najveće opasnosti današnjice?

Stručnjaci vjeruju da su mnogi razlozi za to, ali svi u nazivniku imaju jednu zajedničku stvar – stres je iznimno osoban. Potrebno je vrijeme da se prepozna prisutnost stresa u životu i u onim suptilnijim stvarima, ali jednako tako potrebno je i vrijeme da se pronađe rješenje za nošenje sa stresom kod svakog pojedinca.

Iznenađujući stresori
Svi znamo da stvari poput gužve u prometu, neispavanost, previše šećera i previše posla uzrokuju stres. Ako se te stvari često ponavljaju, stres se nagomilava, a tijelo sve više trpi. No što je sa stvarima za koje ni ne znamo da nam uzrokuju stres? Stručnjaci kažu kako su to prilično opasne stvari jer ih ne prepoznajemo kao stresore pa ih ne uspijevamo ni razriješiti. Neke od tih stresora možete prepoznati po simptomima svojega tijela.

Intolerancija na hranu
Simptomi uključuju napuhivanje trbuha, plinove, dekoncentraciju, umor, bol u zglobovima i dijareju. Ako mislite da se sve to odnosi samo na fizički dio tijela, jako se varate. Sve nabrojano izaziva itekako veliki stres.

Nedostatak hranjivih vrijednosti
Simptomi mogu uključivati grčeve u nogama, žudnju za čokoladom i ostalim slatkim namirnicama, glad, gubitak kose, umor te lomljive nokte i kosu. I to, također izaziva stres te pojačano lučenje hormona kortizola.

Hormonska neravnoteža
Simptomi uključuju razdražljivost, žudnju za ugljikohidratima, umor, valunge i noćna znojenja te neredovite menstruacije. Sve su to redom stresne situacije.

Previše tjelovježbe
Simptomi mogu uključivati osjećaj iscrpljenosti nakon vježbanja, umor te nedostatak menstruacije. Sve nabrojano u organizmu budi pojačano lučenje kortizola.

Rijetki obroci i grickalice
Simptomi uključuju nepromišljeno ponašanje, vrtoglavicu, kao i razdražljivost. Duga razdoblja nejedenja vrlo su stresna za organizam.
Svaki put kad tijelo mora kompenzirati gubitke povezane s jednim od navedenih stresora, pod strašnim je pritiskom. A u mnogim slučajevima nadbubrežne žlijezde luče kortizol koji ne djeluje blagotvorno na  organizam. Točnije, povećan kortizol povezan je s mnogim bolestima, uključujući Alzheimerovu bolest, bolesti srca, inzulinske rezistencije, pretilost i dijabetes tipa 2. Upravo zato važno je prepoznati i suptilne uzročnike stresa kako biste na vrijeme mogli zaštiti zdravlje.