Mnoge osobe žale se da u starijoj dobi pate od nesanice i lošije kvalitete sna, a istraživanja su dokazala da se ne radi o subjektivnom dojmu ili izoliranim slučajevima, već potpuno prirodnoj pojavi.

'Pad kvalitete sna u starijoj dobi volim objasniti pomoću analogije s autom. Kako auto tijekom godina skuplja kilometre, tako su mu potrebni sve češći popravci, a vožnja njime postaje sve neudobnija. Isto se događa sa snom', objašnjava dr. Abhinav Singh, profesor u Centru za istraživanje sna u Indiani.

Znanstvenici su primijetili da osobama u starijoj dobi treba više vremena da utonu u san te da češće drijemaju tijekom dana od osoba mlađe dobi. Također, manje vremena provode u dubokom snu koji pomaže u obnavljanju kostiju i mišića te je nužan za dobar rad imuniteta, mozga i memorije.

Proizvodnja melatonina, hormona zaduženog za upravljanje ciklusima budnosti i spavanja, također se nerijetko poremeti. Zbog toga se mnoge starije osobe žale na probleme s utonućem u san, buđenjem u vrlo rane jutarnje sate, na osjećaj umora te potrebu da tijekom danu prilegnu i omoguće si barem pola sata drijemanja.

Još uvijek nije poznato što točno uzrokuje ove promjene, a jedno od objašnjenja je proces starenja mozga. Eksperimenti vršeni na miševima pokazali su da određeni skupovi neurona, zaduženi za budnost, starenjem postaju znatno više stimulirani te aktiviraju hipotalamus, dio mozga zadužen za odmor organizma. Zbog toga dolazi do raznih poteškoća sa spavanjem.

Drugo objašnjenje je da do promjena dolazi sukladno drugačijem načinu života koji uslijedi odlaskom u mirovinu. Osobe tada nerijetko dulje spavaju, drijemaju poslijepodne i imaju manje dnevne rutine koja bi im omogućila fiksno vrijeme odlaska na spavanje. Sve navedeno nerijetko rezultira začaranim krugom u kojem osobe loše spavaju noću pa san nadoknađuju danju, samo da bi ih navečer dočekao isti problem.

Istraživanja su povezala i depresiju, usamljenost i tugovanje za preminulom osobom s problemima sa spavanjem, kao i probleme u obavljanju kućanskih poslova, poput pranja rublja, peglanja, odlazaka u trgovinu ili šetnju i sl., koji dovode do nesanice.

Za žene posebne probleme stvara period predmenopauze i menopauze, najčešće u dobi od 45 do 55 godina, kada ih budnima drže neugodni valunzi, ali i učestaliji simptomi depresije, anksioznosti i stresa.