U ovim vrućim ljetnim danima posebno treba biti oprezan s namirnicama, kako svježima tako i pripremljenima, jer su trovanja hranom puno češća pri visokim temperaturama. No ona nisu ograničena samo na uobičajene sumnjivce - piletinu, ribu ili jaja. Neoprano voće, svježe cijeđeni sokovi, skuhana tjestenina i riža, kao i kremasti kolači također su jedni od češćih uzročnika neugodnih simptoma, a evo na što trebamo paziti
Koliko je važno prati ruke nikad nije naodmet ponoviti jer se tako preveniraju brojne viroze i bolesti. Međutim, jednako važni su i pravilno rukovanje te priprema hrane.
Skuhana tjestenina i riža
Ako dobijete crijevnu virozu nakon što ste jeli tjesteninu ili rižu, velika je vjerojatnost da ste pojeli hranu zaraženu bakterijom Bacillus cereus. Nalazimo je obično u tlu, a ponekad, nažalost, i u hrani koja je rasla blizu zemlje poput žitarica i riže. Ova se bakterija obično ne smatra štetnom, no otporna je na kuhanje, a problemi nastaju kad hrana stoji u toplim, vlažnim uvjetima.
U takvim uvjetima ova bakterija proizvodi spore otporne na toplinu, a ako im se dopusti da se razmnože, stvorit će toksine otporne na visoke temperature, a upravo taj toksin uzrokuje simptome trovanja hranom koji uključuju mučninu povraćanje i dijareju.
Juhe i variva
Bacillus cereuClostridium perfringens je manje poznata bakterija, 'zaslužna' za grčeve u trbuhu i blaži oblik dijareje.
Ovu bakteriju inače nalazimo u prirodi, a njezinon razmnožavanju pogoduju topla i vlažna mjesta bez zraka. Stoga su idealna okruženja za njezin razvoj juhe, variva i umaci.
U takvim uvjetima bakterije otpuštaju toksične spore koje se ne mogu uništiti daljnjim kuhanjem. Kad se konzumira zaraženo jelo, bakterija toksične spore nastavlja proizvoditi u gušterači, a od tog toksina se osjećamo loše i imamo već spomenute neugodne simptome.
Svježe voće i povrće
Svježe voće poput dinje i lubenice također može biti uzrok trovanja hranom, a sve zahvaljujući bakteriji koja se zove Listeria monocytogenes, a nalazimo je ne samo kod svježeg povrća i voća, već i kod zamrznutoga. U prirodi se ova bakterija može pronaći u tlu, vodi i vegetaciji, a prenose je ljubimci i divlje životinje.
Voće i povrće se tom bakterijom može kontaminirati bilo gdje u lancu proizvodnje: kod sadnje, branja, pakiranja, distribucije, pripreme ili serviranja. Simptomi trovanja hranom uzrokovanog ovom baterijom uključuju povišene tjelesnu temperaturu, bolove u mišićima i probavne tegobe, mučninu i povraćanje, ali može imati i teže posljedice.
Kremasti kolači
Zlatni stafilokok ili Staphylococcus aureus, zapravo ne dolazi iz hrane već u nju dospijeva preko zaraženih ruku. U hranu dospijeva s kože ili sluznice kliconoše tijekom pripreme hrane te tamo luči enterotoksin otporan na zagrijavanje i kraću termičku obradu. Ovakav tip otrovanja inače se obično javlja kad se pripremljena hrana polagano hladi i dulje vrijeme drži na sobnoj temperaturi, a pritom hrana ne pokazuje promjene senzorskih svojstava (miris, okus, boja). Stafilokoki se brzo razmnožavaju u hrani bogatoj ugljikohidratima (mliječni sladoledi, kolači s kremama).
Simptomi trovanja su mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i dijareja. No riječ je o iznimno opasnoj bakteriji koja može dovesti do različitih bolesti, od manjih kožnih infekcija do teških stanja poput sepse, upale pluća, apscesa, sindroma toksičnog šoka...
Svježe cijeđeni sokovi
Svježe cijeđeni sokovi zdrava su opcija jer su krcati vitaminima, no mogu isto tako imati neželjene posljedice jer su brojna istraživanja pokazala kako se u njima osim vitamina, nalaze i neželjeni gosti, razne enterobaketrije, a među njima i E.Coli. Kao i većina bakterija i ova se prenosi zbog nedovoljne higijene, preko neopranih ruku, a ubija je visoka temperatura.
Najčešće je nalazimo u sirovom voću i povrću, ali i mesu. Voće i povrće prije upotreba treba dobro oprati, kao i detaljno oprati sokovnik nakon cijeđenja..
E.coli može uzrokovati dijareju, bolove u trbuhu, mučninu i povraćanje, koje može potrajati do pet dana, a u težim slučajevima i duže.